PRIVREDA
Za dobru platu spremni da rade i u rudniku
BANJA LUKA – U zvorničkoj “Alumini”, Tehničko remontnom zavodu Bratunac, te u nekim fabrikama tekstila i obuće, pa i u rudnicima u Srpskoj na stotine radnika čeka u redu za posao.
Mada vlada uvjerenje da se mladi iz Republike Srpske otimaju samo za posao u državnoj administraciji, ili za vizu za odlazak u inostranstvo, među njima je sve više onih koji su spremni da, uz pristojnu platu i uslove rada, rade u fabrici, tržnom centru ili rudniku u svojoj zemlji. Najbolji dokaz za to je na desetine prijava radnika, koji čekaju u redu za posao u Rudniku i termoelektrani EFT Stanari.
Predsjednik sindikalne organizacije u ovom preduzeću, Siniša Ristić, kaže da se na svaki konkurs za posao javi bar trostruko više kandidata, nego što se traži.
-Recept je jednostavan: plata kod nas nikad nije kasnila, svaka marka se isplaćuje na račun, dakle nema koverti ispod stola, godišnji odmor i slobodni dani, sve je po zakonu. Pod takvim uslovima ljudi su spremni da rade i u rudniku – kaže Ristić.
Dodaje da je tužno što živimo u društvu u kojem je ono što je normalno i zakonito, postalo čudo neviđeno.
Ristić kaže da se radnici najviše prijavljuju za radna mjesta “na terenu”, kao što su bageristi, vozači kamiona i pomoćni radnici.
Dodaje da nije samo plata ono što radnike privlači u ovo preduzeće. Bitan je i osjećaj sigurnosti: da ljudi znaju šta im je tačno posao, kad počinje i kad završava radno vrijeme.
-Nema kod nas, kao u nekim fimama, da jedan dan voziš kamion, a drugi dan kosiš travu, kao što nema neplaćenog prekovremenog rada – kaže Siniša Ristić.
Kako tvrdi Tane Peulić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu, na listi poželjnih poslodavaca u RS su i fabrike iz oblasti metalske, prehrambene i tekstilne industrije, transporta i trgovine, koje nude stabilnost i solidne uslove.
-Nemaju svi problema sa radnom snagom. Ko je spreman da plati radnika i poštuje njegov rad, imaće uvijek radnika na izbor – kaže Peulić.
Na listi najpoželjnijih poslodavaca u Republici Srpskoj i BiH ima preduzeća različitih profila i karakteristika, od velikih fimi koje rade milionske poslove “sa državom”, do malo poznatih malih preduzeća, od onih koji su primjer finansijske discipline do onih koji manje ili više kasne sa uplatom poreza i doprinosa, od firmi osnovanih stranim kapitalom, do domaćih preduzeća. Svima im je zajedničko da su potpisali kolektivne ugovore sa svojim radnicima, ili su spremni da to učine, te da se, kad su radnička prava u pitanju, uvijek drže dogovora.
Po procjenama sindikata, i u “Metalu” u Gradiški uskoro se može očekivati ovaj pozitivan trend, jer je novi vlasnik pokazao da ima ozbiljne namjere i nedavno je potpisao kolektivni ugovor. Već godinama više prijava nego ponuđenih radnih mjesta stiže i na adresu Fabrike obuće “Bema” u Banjaluci i Mrkonjić Gradu. Na listi poželjnih poslodavaca je i fabrika obuće “Sportek” iz Kotor Varoši, a sa radnom snagom nemaju problema ni druge kotorvaroške fabrike. Ova mala opština ima najmanju stopu nezaposlenosti u RS, a radnici dolaze u Kotor Varoš na posao čak i iz Banjaluke i Laktaša.
Miroslav Vukajlović, direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju “Spektar”, kaže da više faktora utiče na to da radnici priželjkuju ili izbjegavaju posao u nekoj kompaniji, a plata je samo jedan od njih.
– Jedan od faktora je i osjećaj sigurnosti, ali i blizina radnog mjesta, jer to utiče ne samo na troškove, nego i na druge aspekte života radnika i njegove porodice. Treba uzeti u obzir da industrijski radnici nigdje nemaju naročito visoke plate. Tako u Njemačkoj oni mogu zaraditi oko 1.600 evra mjesečno, ali dok se plati stan i drugi troškovi, računica pokazuje da se zbog toliko novca ne isplati odlaziti tako daleko od svog mjesta – kaže Vukajlović.
Dodaje da su preduzeća u RS, kada je u pitanju odnos prema radnicima prošla kroz različite faze: nekada su svi na vrijeme izmirivali obaveze, pa su onda neki to počeli izbjegavati, a sada se opet više onih koji redovno uplaćuju plate i doprinose, mada su zarade još uvijek male.
-Imamo kompanije koje su se pozicionirale i izgradile karakter, za koje se zna da su izgradile kulturu organizacije, u koju spada i redovno izmirenje obaveza i poštovanje radnika. To se reflektuje na imidž i na privlačenje novih ljudi. S druge strane, firme koje kubure sa likvidnošću i isplatom plata, moraju biti svjesne da se to kad tad sazna – kaže Vukajlović.
U cijeloj toj ukrštenici, dodaje, veliku ulogu imaju i lokalne zajednice, koje moraju privući investitore i podržati otvaranje radnih mjesta, kako bi sačuvale stanovništvo. Kao dobar primjer za to navodi Grad Prijedor, koji je slovenačkom investitoru dao lokaciju i izgradio objekat za fabriku, kako bi Prijedorčani imali gdje da se zaposle.
-Poslodavac mora obezbijediti redovne plate, sigurnost na radnom mjestu i poštovanje radničkih prava, ako želi da ima radnike. Tako treba, a uskoro se drugačije se neće ni moći raditi, jer je radnika sve manje. Čak i ako ima problema, pa recimo nekoliko dana kasni plata, poslodavac treba da pošteno sa radnicima razgovara o tome i kaže da postoji objektivan problem, a ne namjera da ih prevari ili zakine. Ljudi će to razumjeti – kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
Dodaje da je sljedeći zadatak povećanje produktivnosti i smanjenje poreza i doprinosa, kako bi se mogle povećati plate.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca