PRIVREDA
Prvo niske cijene malina, a sada zaustavljen i otkup
SARAJEVO – U posljednje vrijeme voćari vode bitku sa niskim otkupnim cijenama malina širom BiH, a pored toga, javlja se i problem otkupa maline. Tako je od danas na području Srednjobosanskog kantona obustavljen otkup malina i to u periodu kada je berba u punom kapacitetu.
„Otkupljivač je potpisao ugovor i garantovao time da će otkupljivati i isplaćivati na vrijeme po cijeni od 1,5 KM. Otkupljivači nemaju validan razlog zbog čega su obustavili otkup, a navode da imaju pune hladnjače malina i nemaju kome to prodati, te čak i da nemaju dovoljno gajbi za maline“, ispričao je za Akta.ba Nezir Aganović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika SBK.
Aganović ističe da su ovim oštećeni svi oni koji se bave proizvodnjom, te dodaje da bi ljudi čak bili zadovoljni i sa otkupnom cijenom od jedne marke, ali da se otkupljuje redovno.
Ovo Udruženje će večeras održati i sastanak sa proizvođačima, gdje im je cilj da se dogovore oko plaćanja advokata koji će pokrenuti kolektivnu tužbu, a da nastalu štetu procijeni vještak.
„Planiramo napraviti kolektivnu tužbu protiv otkupljivača. On je obavezan bio da otkupi dogovoreno, ali evo sve je stalo i nema naznaka za naredna tri dana da će dolaziti do otkupa, tako da ljudi sve što malina oberu moraju baciti. To je roba koja ne može čekati ni jedan dan“, dodao je Aganović.
Savjetuje da treba ljude podržati i ako dođe do tužbe, smatra da će sigurno dobiti tužbu, jer „kako god da se riješi, mi se više ne možemo oštetiti“.
Podaci iz Vanjskotrgovinske komore BiH govore o tome koliko je stanovništvo zainteresovano za ovu privrednu granu, pa je tako u odnosu na 2013. godinu proizvedeno 88 posto više malina.
„Prema analizama vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini izvezli smo 22,1 milion kg maline u vrijednosti od 70,7 miliona KM, što je posmatrajući količinu više za 88 posto u odnosu na 2013. godinu“, kazali su iz VTK BiH, te dodali da je pokrivenost uvoza izvozom u 2017. godine iznosila 4,58 posto.
Istakli su i da na 1 KM uvoza izvezemo 45,85 KM.
Nerealne cijene
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS za Akta.ba je istakao kako cijene maline nisu realne, niti prikladne prema našim proizvođačima u odnosu na one od prije dvije godine kada su bile jako visoke.
„Svjesno se išlo da u narednom periodu dođe do pada cijena, tako da proizvođači neće imati svijetlu budućnost i malinarstvo će doživjeti istu sudbinu kao što su aronija i puževi“, dodao je Dojčinović.
Ističe da svi kopiraju malinare i otkupljivače iz Srbije, jer su tamo jako niske cijene otkupa, a cijene u BiH su samim time odmah niže u odnosu na njihove.
„Proizvođači koji imaju svoju radnu snagu moći će da opstanu, ali oni koji imaju jedan hektar, neće moći podnijeti opterećenje ako maline ne preda isti dan u hladnjaču kada ubere jer će ih sutra morati baciti. Dakle, proizvođači moraju imati ugovoren otkup, u protivnom bit će primoran napustiti ovaj sektor“, naglasio je Dojčinović.
Kaže da u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, ali i Srbiji, mnogi već najavljuju odustajanje od proizvodnje maline.
„Vjerovatno je da će se to i desiti kada se uzme sve u obzir, a i jedan od razloga je i to što više ima malih proizvođača, nego velikih, koji se pored svog posla, usput bave malinarstvom pa im nije upitan opstanak“, rekao je Dojčinović.
Činjenica je i nemamo više radne snage, kako smatra Aganović, jer je sva radna snaga je na putu ka zemljama EU, tako da „maline više nema ko ni brati“.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca