Connect with us

PRIVREDA

Proizvodnja organske hrane i dalje skromna: Uglavnom gajimo ljekovito bilje i bobičasto voće

Objavljeno

 


organskaproizvodnja

U periodu od 2013. do 2016. godine znatno se povećala površina za uzgoj organskih usjeva u Bosni i Hercegovini – sa 292 na 659 hektara ili za 126 odsto, podaci su iz „Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede BiH za 2017“.
Vrijednost izvezenih organskih proizvoda iz BiH u inostranstvo lane je iznosila četiri miliona evra, što je u poređenju sa vrijednošću izvoza iz 2016. za 14 odsto više, dok je u poređenju sa 2015. izvoz prošle godine udvostručen. Države u koje pretežno izvozimo organske proizvode su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švajcarska.

Riječ je o oblasti koja se bazira na visokom poštovanju ekoloških standarda putem racionalnog korištenja prirodnih resursa, upotrebe obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa saopštili da je, iako u BiH postoje prirodni resursi koji su pogodni za razvoj organske proizvodnje, broj proizvođača koji se njome bave mali, a količina proizvedene organske hrane u odnosu na konvencionalnu proizvodnju skromna.

– U FBiH ima oko 70 organskih proizvođača, ali ne postoji nijedna sertifikovana organska stočarska farma, a dvije su u fazi konverzije. U RS je identifikovano 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća. Površine pod organskom proizvodnjom u BiH čine malo više od 0,03 odsto ukupnog obradivog zemljišta, dok se sakupljanje samoniklih biljnih vrsta odvijalo na 50.250 hektara – istakli su u ovom ministarstvu.

Stručnjaci objašnjavaju da, u poređenju sa razvijenim evropskim zemljama, BiH ima prilično očuvane prirodne resurse, što je dobar osnov za organsku poljoprivredu. Industrija u BiH, naime, još nije postala veći zagađivač okoline, vodotoci su prilično čisti, a poljoprivredne površine nisu u značajnijoj meri onečišćene hemijskim sredstvima.

Međutim, uprkos dobrom prirodnom potencijalu, u pogledu proizvodnje organske hrane i dalje zaostajemo za zemljama regiona. Tako, za razliku od BiH, Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju daleko veći obim i raznovrsnost organske proizvodnje, kao i propisanu zakonsku regulativu, koju odavno primenjuju.

Reklama

Podsjetimo, u Srpskoj je na snazi Zakon o organskoj proizvodnji hrane, a u Federaciji BiH Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji.

Međutim, iako je još 2010. bilo pokrenuto pitanje i istaknuta potreba usvajanja zakonodavstva o proizvodnji organske proizvodnje na nivou BiH, do danas to nije realizovano. S druge strane, u skladu sa nadležnostima u oblasti poljoprivrede, entiteti su u donijeli ili su u procesu donošenja zakonskih i podzakonskih akata za organsku proizvodnju.

A u BiH postoji više nego dobar potencijal za nekoliko oblika organske proizvodnje. Riječ je o organskoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, preradi organskih proizvoda – sokovi, čajevi, med, te sakupljanju samoniklog bilja i šumskih plodova.

Bez upotrebe hemijskih sredstava

Prve ideje o organskoj poljoprivredi pojavile su se početkom 80-ih godina prošlog vijeka, kao reakcija na intenzivnu upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu, vještačkih đubriva, gajenja usjeva u monokulturi i slično. Naučnici su zaključili da njihova upotreba dovodi do pretjeranog zagađivanja čovjekove sredine, pa se krenulo sa modelom organske poljoprivrede. Riječ je o proizvodnji bez upotrebe vještačkih đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu, GMO organizama i slično, uz poštovanje nekih prirodnih zakonitosti. Ide se na to da se na parcelama zadrži prirodna flora i fauna.

 

Reklama

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu