Connect with us

PRIVREDA

“Simens pravi prvi tramvaj dogodine, 50 upita iz cijelog svijeta”

Objavljeno

 


Simens Kragujevac

KRAGUJEVAC – U industrijskom kompleksu MIND park kod Kragujevca otvorena je prva fabrika, AMM, koja posluje u okviru MIND grupe.

Vrpcu su presjekli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i vlasnik kompanije MIND Real Estate Bratislav Milanović, a svečanosti su prisustvovali premijerka Ana Brnabić i gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić.

Fabrika se prostire na oko 8.000 kvadratnih metara, a i u njoj će se proizvoditi dijelovi za šinska vozila.

Inače, u sklopu Parka, koji se prostire na 150 hektara, u toku je izgradnja industrijske zone gdje će, sem fabrika, biti smještene sve potrebne službe poput vrtića, doma zdravlja…

U okviru industrijske zone naredne godine biće otvorena i proizvodna hala njemačkog “Simensa” koji od februara posluje u Kragujevcu.

Reklama

MIND park će, prema očekivanju investitora MIND Real Estate, vratiti Kragujevcu poziciju glavnog industrijskog centra Srbije. Fabrika zapošljava 180 radnika.

Industrijski kompleks MIND park, proglašen od Vlade Republike Srbije kao projekat od nacionalnog značaja, obezbjediće i kapacitete za razvoj inovativnih rješenja, ne samo u industriji šinskih vozila, već i drugih industrijskih grana visokih tehnologija.

Investitor kompleksa je kompanija MIND Real Estate u vlasništvu Bratislava Milanovića.

Milanović je zahvalio svima koji su doprinijeli tom projektu i podsjetio da su on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije samo sedam mjeseci “bili fizikalci sa lopatama” na tom mjestu.

Kaže da je to bila grinfild investicija i da su pokazali danas da nisu “livada ili power point firma”.

“Nalazimo se u prvoj hali koju koristi firma AMM u okviru Majnd gurupe. Hala je izgrađena za šest mjeseci i ima 8.000 kvadrata”, rekao je on dodajući da je 1. novembra počela prva proizvodnja.

Reklama

Kako kaže, pored te hale se nalaze još četiri gradilišta, tako da se ukupno gradi trenutno 30.000 kvadrata u Majnd parku.

Milanović je zahvalio predsjedniku Srbije na posebnoj infastrukturi za realizaciju tog projekta i što je imao hrabrosti i vjerovao da će tu nešto biti urađeno.

Rekao je da se tu gradi još jedna hala i da dobro napreduje i da će proizvodnja tu sigurno početi 1. marta naredne godine, dok će do kraja 2019. u Majnd parku biti izgrađeno više od 60.000 kvadrata.

Prema njegovim riječima, tu će biti izgrađene kantine, naučno tehnološki park, upravna zgrada i drugi sadržaji.

“Uspjeli smo ovdje da nađemo rješenje za fasadu koja nije jednostavna i biće najlepša u okruženju. Obdanište se gradi, a u januaru 2020. počeće i gradnja logističkog centra koji može da oplužuje potrebe Majnd parka i svih partnera koji će biti ovdje”.

Istakao je da je najvažnija edukacija ljudi koji će tu da rade i žive i da je već obučena prva grupa mladih ljudi, kao i da je počela paralelno obuka na Mašinskom fakultetu za specijalne obuke inženjera koji treba da budu kasnije u Majnd parku.

Reklama

Kazao je da će Simens napraviti prvi tramvaj sljedeće godine.

On je naveo da postoji više od 50 upita zainteresovanih za dolazak u taj kompleks iz cijelog svijeta.

“Pokušavamo da uradimo vrhunsku selekciju kompanija koje će da donesu i tehnologiju, tako da pregovaramo sa osam kompanija i ugovore očekujemo početkom godine”, naveo je Milanović.

“Znate da ja ne volim da se gađam sa nekim brojkama, ali znajući proges ovog projekta, mogu da kažem da ćemo morati više od 1.000 ljudi da osposobimo da na ljeto nađu svoje zaposlenje ovdjre”, kazao je Milanović.

U sklopu parka, u toku je izgradnja industrijske zone, gdje će, sem fabrika za obradu i izradu dijelova karoserije, biti smještene i sve potrebne službe za podršku, uključujući lakirnicu, nabavku, logistiku, ljudske resurse, IT, kao i javnih službi, što će prema riječima investitora, omogućiti da se cio lanac proizvodnje do finalnog proizvoda odvija na istoj lokaciji.

Planirana je i poslovna zona, na površini od oko 15 hektara Parka.

Reklama

Ova zona obuhvataće Upravnu zgradu i objekte sa razvojno-istraživačkim potencijalima, kao što su naučno-tehnološki park, institut, edukacioni centar i prostor za startap kompanije.

Planirana je i izgradnja polikliničko-dijagnostičkog centra sa najsavremenijom “Simens” opremom, kao i propratnih sadržaja, uključujući kantinu, dječje obdanište i sportski centar.

 

Izvor: Tanjug

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu