Connect with us

PRIVREDA

Bema navršila 15 godina postojanja

Objavljeno

 


Marinko Umičević

Na Ilindan, 02.08.2019. godine, navršava se 15 godina uspješnog rada Tvornice obuće „Bema“. Od devastiranih pogona bivše Tvornice obuće „Bosna“, pod zakupom, sa starim mašinama, danas je jedna ovo jedna od modernijih fabrika u Evropi koja je uvela prve robote u proizvodnju, uložila ogromna sredstva za nove mašine i opremu.
„Danas zapošljavamo oko 1200 radnika, te su plate za ovih petnaest godina postojanja uvijek bile redovne, uredno plaćamo zdravstveno osiguranje, obezbijeđen je prevoz i topli obrok, a za djecu naših radnika smo dijelili i knjige za početak školske godine“, naveo je direktor TO „Bema“ Marinko Umičević na svom Fejsbuk profilu.

Kako navodi, preko 40 000 pari cipela je podijeljeno po cijeloj Republici Srpskoj, a „Bema trenutno pomaže 43 kluba, nevladine oranizacije, kulturno umjetničke, te razne manifestacije. ističe da je „Bema“ je iza M:tela i grada Banja Luka, najveći donator u Banjoj Luci.

TO „Bema“ je pokrenula domaću proizvodnju, kao i fabriku u Mrkonjić Gradu gdje je za dvije godine uložila tri miliona eura. Pored tofa otvorene su i dvije prodavnice.

„Ništa od navedenog ne bismo mogli da uradimo bez vrijednih ruku naših radnika, uprave i menadžmenta, saradnje sa gradom Banja Luka i gradonačelnikom Igorom Radojičićem koji je izgradnjom „Zelenog mosta“ i Istočnog tranzita još veći značaj dao ovoj fabrici. Zahvaljujemo se i Vladi RS , tj. bivšoj premijerki Želji Cvijanović i ministru finansija Zoranu Tegeltiji koji su svojim odlukama spasili ovu industriju i dali joj novi zamajac“, navodi Umičević.

Kako dalje navodi, i tvornici obuće „Bema“ 90% radne snage čine žene, te da ova nisko akumulativna industrija sa dugim bolovanjima, naročito trudničkim i porodiljskim dnevno radi bez 110-120 radnika. Osim toga, veliki broj radnika ima završenu samo osnovnu školu. U odnosu na velik broj radnika, administraciju su sveli na minimum, te ih čini svega 10 zaposlenih u kancelarijama.

„Odgovorno i ponosno tvrdim da smo iz kamena iscjedili vodu da bi održali fabriku na ovom nivou. Kod nas se plata zarađuje a ne dobija, iako je plata tajna, prosječna u „Bemi“ iznosi 645 KM u netu, plus prevoz, topli obrok i doprinosi, sa čime dolazimo do prosječne plate od 1250 KM u brutu. Da li može biti veća, može i mora, i treba, ali jedino može biti veća povećanjem obima proizvodnje“, naveo je.

Reklama

Tvornica obuće „Bema“ je izvoznik, odnosno 99% svoje robe izvozi u Italiju, Njemačku i Austriju.

„Ovih dana smo svjedoci raznih priča o povećanju plata što je po meni neodgovorno, ja pitam sebe a i druge, da li ti što pričaju o nekih 1000 KM prosjčne plate, misle da se to može čarobnim štapićem postići. Evo, ja im nudim svoju stolicu, a u ovoj fabrici radim 41 godinu, da to sprovedu u dijelo. Ko bi bio sretniji od mene da je to tako, jer se u privredi plata zarađuje a ne dobija. Niko nije svezan za ovu fabriku, te može ući i zaći kad hoće, mi ne možemo zabraniti da neko ide gdje mu je bolje. Svaki radnik „Beme“ zna da uvijek može računati na Bemu, pa i moju malenkost jer je „Bema“ prva kuća koja hrani najmanje 5000 ljudi“, izjavio je Umičević te čestitao svim svojim radnicima, kao i saradnicima, 15 godina uspješnog poslovanja TO „Bema“.

 

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu