TEHNOLOGIJA
Digitalno doba nedodirljivih kompanija
Velike tehnološke kompanije koje stoje iza servisa i društvenih mreža bez koji je današnji život gotovo nezamisliv redovno se nalaze pod raznim istragama širom svijeta, kako zbog zloupotrebe korisničkih podataka, tako zbog monopola i drugih upitnih metoda poslovanja, što se uglavnom završi novčanom kaznom simboličnog iznosa u odnosu na ogromne prihode navedenih giganata.
Tako je objavljeno da Kalifornija istražuje otkrivanje korisničkih podataka Facebooka kompaniji Cambridge Analytica i drugim partnerima, što nije ni prva, a vjerovatno neće biti ni posljednja istraga u ovom slučaju.
Marko Crnjanski, novinar portala Netokracija, podsjeća da je ova afera kulminirala nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, a u kojoj su direktno učestvovali Facebook i kompanija Cambridge Analytica.
Prošlo je više od godinu dana otkako se skandal desio, a u kojem je oštećeno 50 miliona ljudi, poprimajući tako globalne razmjere, dodaje.
“I koliko smo odmakli od skandala? Moje mišljenje, ne mnogo. Iz prostog razloga što društvene mreže i slični servisi na internetu predstavljaju jedan pre svega moćan alat koga se, kako vidimo, korisnici ne odriču tako lako, iako su svesni da njihovi podaci nisu sigurni i da su samim tim izloženi riziku”, govori novinar iz Srbije.
Masovna pažnja
On ističe da korisnici danas tragaju za masovnom pažnjom na digitalnom prostoru, za pokazivanjem, a glavni poligon za to su upravo društvene mreže.
Kolika je to zapravo mašinerija pokazuju i prihodi Facebooka, Googlea ili neke druge kompanije čije alate koriste veliki brendovi za oglašavanje, te su novčane kazne koje su dobijali u prekršajnim postupcima i koje mogu da dobiju, takoreći mizerne, kaže Crnjanski.
“Upravo zato, veoma je teško da se nekim pravnim putem odrede posledice koje će značajnije ugroziti njihov rad, jer i sama vlada, obaveštajne službe ili neki drugi organi koriste te mreže zarad praćenja određenih osoba ukoliko je to potrebno, ali i za političke kampanje, što je, složićemo se, moćno oružje koga se niko ne bi tako lako odrekao”, dodaje novinar Netokracije.
Kako kaže, danas živimo u eri kada su informacije i podaci najveća vrijednost i zbog toga je tehnološke gigante teško držati pod nekom većom kontrolom (ili sankcijama) jer nikada ne znamo kada će i kome ti podaci koje oni čuvaju biti od izuzetne vrijednosti.
“Na kraju dana, čini mi se da sve to ide u zaborav, jer kao što rekoh, korisnicima je važna ta moć koje im društvene mreže ili neki drugi web servisi stavljaju u ruke”.
A mnogi korisnici vjerovatno nisu ni svjesni koliko podataka otkrivaju o sebi i drugima, pa čak i kada koriste određena ograničenja i pristupu i dijeljenju podataka na mrežama.
Dostupni podaci
Kako je za Al Jazeeru rekao Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja, podaci koje korisnici postave na društvene mreže su dostupni svim ljudima širom svijeta.
On je podsjetio da su društvene mreže javna platforma i da postaviti podatke na njih je gotovo identično zakupljivanju bilborda ili plakata na kojim korisnici objave podatke i fotografije sebe, svoje djece, svih onih s kojim dolaze u kontakt…
Sudski vještak je istakao da stvari objavljene na internetu ostaju zauvijek na internetu, čak i kada mislimo da smo te podatke izbrisali, ali i napomenuo da je veliki problem što korisnici društvenih mreža ne znaju koga zaista imaju u takozvanim prijateljima, jer je nemoguće pouzdano utvrditi stvarni identitet osobe sa druge strane profila. Pored toga, veliki broj korisnika takvih mreža za prijatelje prihvataju osobe koje i ne poznaju.
Zaštita korisnika
Neosporno je da se pokreću razne istrage i da sve više govori o problematici zaštite korisničkih podataka, što daju nadu za neku bolju, sigurniju budućnost, gdje će i najveći snositi posljedice svojih postupaka.
Ali… Kao i u mnogo čemu, i u slučaju velikih tehnoloških giganata postoji jedno ogromno “Ali” koje dovodi u pitanje takvu budućnost.
Pokretanje pravnih postupaka i sve veća ulaganja u razvoj rješenja za privatnost korisnika, enkripcije i druge metode zaštite podataka na neki način ulijevaju povjerenje korisnicima, kaže novinar Netokracije, ali moramo da razumijemo da je tehnologija jedna transparentna stvar u koju uvijek možete da “zavirite”, pa otuda nikada ne može da bude u potpunosti sigurna.
“Da li ćemo i dalje biti svedoci zloupotrebe podataka? Sigurno da. Ključan razlog jeste masovnost, jer našim aktivnostima na internetu ostavljamo ogroman broj podatka, čijom se analizom servira zasebno korisničko iskustvo koje korisnici cene, a samim tim jačaju pozicije i imunitet kompanija (društvenih mreža) koje im to iskustvo serviraju kroz različite servise ili alate – tačnije ono iskustvo čim uzmemo telefon u ruke”.
“Protiv naroda se ne može, a samim tim ni protiv tech giganata”, zaključuje Crnjanski.
Prihod i kazna
Facebook se zadnjih godina posebno našao na udaru zbog prikupljanja i zloupotrebe podataka, zbog čega je u više navrata bio kažnjen. Međutim, ono što kompanije poput ove čini uvjetno rečeno nedodirljivim jeste iznos koje moraju platiti za kaznu, u odnosnu na novac koji se zaradi.
Primjera radi, Facebook je ove godine zbog skandala s Cambridge Analyticom u Britaniji platio kaznu od 500.000 funti, Rim ga je kaznio sa 1,13 miliona dolara zbog nelegalnog prikupljanja privatnih podataka više od 200.000 građana Italije, a vrhunac je kazna od pet milijardi dolara, izrečena u SAD-u, i ovaj put zbog odnosa prema korisničkim podacima.
Od navedenih cifri se običnim smrtnicima zavrti u glavi, ali kako upozoravaju stručnjaci, tržišna vrijednost Facebooka je 540 milijardi dolara, koji je 2018. godine imao 55,8 milijardi dolara prihoda i 22,1 milijardu dolara profita.
Stoga i ne čudi što je republikanska senatorka Marsha Blackburn rekla da bi kazna trebala iznositi 50 milijardi dolara.
Izvor: Al Jazeera
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca