PRIVREDA
I firme koje nisu stale sabiraju ogromne gubitke
Veliki broj onih firmi u Srpskoj kojima rad nije zabranjen, kao što su recimo trgovine ili fabrike, takođe sabiraju ogromne gubitke usljed situacije izazvane virusom korona, zbog čega je, poručuju, i njima potrebna pomoć.
U Privrednoj komori RS kažu da u ovom momentu gotovo da nema oblasti u privrednom sistemu Republike Srpske koja ne trpi štetu.
Kako dodaju, iako mnogi misle da preduzeća koja rade ne bilježe minuse, analize pokazuju drugačije. Odličan primjer je oblast trgovine…
„Ljudima je ograničeno kretanje, djeca ne idu u školu, ne rade vrtići, penzioneri ne mogu na ulicu osim dva puta sedmično u određenim intervalima. Smanjeno je i radno vrijeme trgovina, tako da im se pojavljuje veliki broj ljudi koji je preraspodjelom radnog vremena postao višak. Osim toga, prodaju samo osnovne životne namirnice na kojima je ograničena marža, a svi ostali artikli, koji su im nosili profitabilnost, se ne prodaju“, pojasnio je za „Nezavisne“ Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.
Veliku štetu imaju trgovina i prerađivačka industrija
Usljed ove situacije, kako je istakao, trgovine imaju veliku štetu, a pogođene su, dodaje, i druge djelatnosti, uključujući i kompletnu prerađivačku industriju.
„Prerađivačka industrija radi smanjenim kapacitetom, a neki su zbog nedostatka tražnje ili nemogućnosti da nabave repromaterijal morali i da obustave proizvodnju“, kazao je Račić.
Po njegovim riječima, u prijedlozima koje je radila Privredna komora RS, te uputila Vladi RS, navedeno je da se svim djelatnostima koje su indirektno pogođene pomogne tako da i onaj dio ljudi koji je poslat na čekanje, odnosno plaćeno odsustvo, takođe dobije minimalnu platu od strane Fonda za pomoć privredi, kao što je to slučaj za one djelatnosti kojima je zabranjen rad.
„A i sve one djelatnosti koje ipak pokušavaju da rade, a pao im je obim prometa za više od 20 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, takođe bi bile uključene u subvencionisanje plata radnicima“, pojašnjava Račić.
Vođeni su razgovori sa Vladom Republike Srpske
U Uniji udruženja poslodavaca RS kažu da su prošle sedmice vođeni razgovori sa Vladom RS. I u ovoj sedmici očekuju razgovore na tu temu.
„Postoje različiti slučajevi koji se odnose na štetu u firmama ili njihovu ugroženost, tako da će i rješenja biti različita“, naveo je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Kako je dodao, vjerovatno će biti donesena nova uredba, kako stara ne bi bila mijenjana, a kako bi se pomoglo preduzećima koja, recimo, imaju pad proizvodnje ili pad prometa veći od 20 odsto.
„Moguće rješenje je, recimo, da se procentualno od tog pada za određeni broj radnika prizna najniža plata od 520 KM i porezi i doprinosi, ili pak neka druga, da kažem, matematika koja će povezati pad prometa, odnosno smanjenje broja angažovanih radnika i iznos koji bi država subvencionisala“, pojasnio je za „Nezavisne novine“ Trivić, te dodao da postoje preduzeća koja ne trpe gubitke, ali i ona koja su u gubicima sada, ili će ih imati u budućnosti.
Zbog otežanog poslovanja firme zaustavljaju proizvodnju
Jedna od firmi koje su pogođene je i kotorvaroška tvornica obuće „Sportek“, koja je zbog otežanog poslovanja zaustavila proizvodnju.
U ovom preduzeću kažu da je teško reći koja bi im to vrsta pomoći bila najpotrebnija, a kao jednu od opcija spominju i onu koja je predviđena za firme kojima je rad zabranjen – na način da Vlada isplati radnicima minimalac. U „Sporteku“ bi proizvodnja trebalo da bude nastavljena danas, ali…
„Počinjemo raditi sa 15 odsto radnika. Toliko materijala imamo na zalihama. Naši partneri u Italiji ne rade, pa smo i mi onemogućeni da radimo. Naravno da nam treba pomoć“, rekli su za „Nezavisne“ iz „Sporteka“.
I prevoznici kažu da i te kako trpe gubitke, tako da bi i njima pomoć dobro došla. Poručuju da je tačno da su prevoznička preduzeća radila, ali sa, kako kažu, svega 10 do 20 odsto kapaciteta.
„Zdravstvenim radnicima dato je po 1.000 maraka nagrade, što mi odobravamo, ali nekorektno je da ni u jednom kontekstu nisu spomenuti vozači, koji su rizikovali zdravlje i u najgoroj situaciji išli u Italiju. Oni su heroji koji su iznijeli ogroman teret na svojim leđima“, rekao je za „Nezavisne novine“ Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca