PRIVREDA
Rok za plaćanje PDV-a ostaje do 10. u mjesecu
Iako privrednici, poslovna zajednica, ali i neki parlamentarci traže da se plaćanje poreza na dodatnu vrijednost s desetog u mjesecu pomjeri na kraj mjeseca, u Vijeću ministara BiH nema spremnosti ni da se razgovara o takvoj mogućnosti. Teško da će do kraja godine doći i do izmjena Zakona o PDV-u.
Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara, smatra da u ovom trenutku izmjene Zakona o PDV-u ne djeluju realno.
„Ti prijedlozi su dolazili sa mnogih strana, ali ću podsjetiti javnost da smo na početku ove godine razgovarali o mogućnosti pomjeranja plaćanja PDV-a. Tada smo rekli da to nije moguće jednokratno uraditi i to u trenucima kada smo procjenjivali da će rast BDP-a u BiH biti značajan. Svi makroekonomski pokazatelji u tom trenutku bili su jako dobri, ali smo rekli da to za sve nivoe vlasti nije prihvatljivo i da bi izazvalo preveliki šok. Nerealno je procjenjivati da se to može napraviti u trenutku kada svi budžeti imaju potrebu za dodatnim sredstvima, prije svega zbog zdravstvenog sektora, ali i pomoći privrednim subjektima. S druge strane, susreću se s gubicima od indirektnih poreza i još im pomjerite plaćanje PDV-a… Lično mislim da u ovom trenutku budžeti to ne bi uspjeli da izdrže“, kaže Tegeltija.
On kaže da je za izmjene Zakona o PDV-u potrebna saglasnost svih ministara finansija, entitetskih i Vijeća ministara, i da niko od njih u ovom trenutku nije iskazao spremnost da se donosi odluka o pomjeranju plaćanja PDV-a. Smatra da u ovom trenutku nije realno razgovarati ni o promjeni PDV stope.
„Nadam se da ćemo u drugoj polovini godine stabilizovati situaciju i da ćemo tada moći ući u priču koja se zove zakonodavne promjene. Ali, ako se i stvore ti uslovi, mislim da ćemo voditi dosta polemika o stopi PDV-a. Smatram da u ovom trenutku nije realno da ćemo u ovoj godini imati izmjenu Zakona o PDV-u, koja bi podrazumijevala promjenu stope“, ističe Tegeltija.
Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, za „Nezavisne“ ističe da je prije pandemije privreda tražila da se pomjeri plaćanje PDV-a na kraj mjeseca.
„To su čak tražili i u prošlom mandatu parlamenta BiH. Tražili su da se PDV naplaćuje ili na kraju mjeseca, ili po naplati fakture. U parlamentu su neki poslanici čak predlagali da to bude na kraju mjeseca bez obzira na naplatu, jer bi oko 30 dana iz tih sredstava bila finansirana privreda i time bi se BiH uskladila s EU“, kazao je Isaković.
Ističe da je očito da država unaprijed hoće pare, jer je u posljednje tri decenije uvijek bio nedostatak sredstava u budžetima i uvijek su se koplja lomila na privredi.
„Smatram da je pomjeranje plaćanja PDV-a svakako trebalo da bude u programu mjera zbog pandemije kako bi privrednici imali olakšice. Bilo bi sasvim logično da država pusti privredi da se oporavi na taj način, da joj da jedna širina u sredstvima koje privreda zaradi“, dodaje Isaković i naglašava da je to samo jedno od mogućih rješenja.
Ističe da je dosta razgovora bilo i o uvođenju diferencirane stope.
„Sada u ovim okolnostima vidimo da su osnovne životne namirnice, lijekovi i dječja hrana poskupjeli, a potrebno je da se smanji cijena jer je kupovna moć uništena. Te mjere bi sada dale pravi efekat“, objašnjava Isaković te prognozira da će država ispaštati prije ili kasnije to što sada ne želi da odgodi plaćanje PDV-a ili smanji stopu PDV-a, jer neće imati prihode na jedinstvenom računu onako kako se nada.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je za „Nezavisne“ da je ovo udruženje Vladi FBiH uputilo inicijativu da se pomjeri plaćanje PDV-a za kraj mjeseca, a onda je federalna vlada istu inicijativu uputila Vijeću ministara.
„To mora prvo proći Upravni odbor UIO, pa tek onda doći na Vijeće ministara, a UIO to nije ni razmatrala. Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući UO UIO, javno je rekao da je to neprihvatljivo, i da nikada nije ni stavljeno na dnevni red“, kazao je Smailbegović.
Dodaje da bi to bila velika pomoć privredi jer bi se na FBiH odnosilo oko 150 miliona KM koje bi privreda imala na raspolaganju u tih 20 dana.
„To bi umnogome pomoglo poslovnoj zajednici u momentu kada se firme bore sa likvidnošću i padom prometa“, rekao je Smailbegović.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, za „Nezavisne“ je rekao da je dobro došla svaka marka koja bi bar privremeno ostala u džepovima poslodavaca.
„Sigurni smo da gospodin Tegeltija zna koji su mogući izvori finansiranja i mislim da ovdje nije samo u pitanju dobra volja, nego da li ima novca, s obzirom na to da bi za tu operaciju u budžetu, kako FBiH i RS, tako i institucija BiH, nedostajalo 240 miliona KM. Takva operacija je moguća ukoliko su institucije sposobne da obezbijede taj novac“, rekao je Trivić.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca