PRIVREDA
Poljoprivrednici nakon sastanka sa Košarcem očekuju prelevmane
Tražili smo uvođenje prelevmana i carina na uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH, a dobili obećanje da će oni biti uvedeni.
Tako poljoprivrednici sumiraju rezultate sastanka koji su održali sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Prelevmani bi iznosili dvije marke po kg uvezenog mesa, a carina bi iznosila 10 odsto“, rekao je za „Nezavisne novine“ Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH.
Prema njegovim riječima, ta mjera bi trajala dvije godine, a da bi bila uvedena, treba sprovesti određena tehnička pitanja.
„Imamo obećanje ministra da će biti donesena ta odluka. On je rekao da se sve može spremiti za 20 dana, ali ja kažem, neka to bude i 30 dana. Međutim, ako dođe do nečijih opstrukcija, to je drugi par opanaka“, naglasio je Usorac.
Pita se on da li neko u Savjetu ministara BiH preferira tri-četiri čovjeka koji meso uvoze ili pak sve farmere.
„Ja vjerujem Staši Košarcu, nema razloga da ne vjerujem u ono što je čovjek javno rekao pred nama svima. Ne možemo dozvoliti da propadnemo. Mi smo rekli otvoreno Košarcu, doći ćemo i tražiti ostavke onih koji to ne dozvoljavaju, tražićemo njihov odlazak. A bojim se, ako izađemo na ulice, da će to biti opšti bunt“, rekao je Usorac.
On je dodao da su na sastanku pričali o opštoj situaciji u poljoprivredi, koja je, kako kaže, nezadovoljavajuća i negativno utiče na demografski položaj sela.
I Ranko Sarajlić, poljoprivrednik iz Laminaca, kod Gradiške, koji je takođe prisustvovao ovom sastanku, kaže da imaju obećanje Košarca da će njihov problem biti riješen.
„Košarac je rekao da će za 30 dana riješiti taj problem, da će završiti analize. On se slaže da postoje problemi. Oni su tu jer su cijene ispod cijene koštanja i postoje velike količine robe koja ne može naći svog kupca. A za sve je uzrok uvozna roba koja je ovdje zauzela tržište. Riječ je o nelojalnoj konkurenciji“, rekao je Sarajlić za „Nezavisne novine“.
Na pitanje koliko bi uvođenje prelevmana i carina značilo poljoprivrednicima u BiH, on ističe da bi njihov problem bio riješen dugoročno.
„Naredne dvije godine ne bismo imali probleme koje sada imamo. Zbog uvoza došlo je do tržišnih viškova. Mi 70 odsto mesa uvozimo, a 30 odsto proizvodimo. Nije to klasičan tržišni višak, već je do toga dovela nelojalna konkurencija“, istakao je Sarajlić.
Nakon sastanka sa poljoprivrednicima, održanog u četvrtak, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH naveli su da je razgovarano o zaštiti domaće proizvodnje.
„U fokusu sastanka, kojem su prisustvovali i predstavnici nadležnih ministarstava iz Republike Srpske i Federacije BiH, bila je neophodnost analize opravdanosti za uvođenje zaštitnih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH“, saopštili su iz tog ministarstva.
Kako su dodali, predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH istakli su da je pandemija virusa korona uticala na značajno umanjenje unutrašnjeg konzuma, što je dodatno opteretilo domaće proizvođače, klaničare i trgovce.
Košarac je izrazio potpunu opredijeljenost za zaštitu domaće proizvodnje, uz poštovanje međunarodnih ugovora čiji je potpisnik BiH.
„Neophodno je nastaviti sa podrškom domaćim kapacitetima koristeći dostupne spoljnotrgovinske mehanizme u okviru postojećih međunarodnih ugovora, ali i politika nadležnih entitetskih ministarstava“, poručio je Košarac.
On je istakao da domaću proizvodnju treba podržati konkretnim mjerama te da će uputiti dopis ambasadoru Turske u BiH, u kojem će zatražiti da otvorena kvota za izvoz mesa iz BiH sa sadašnjih 3.000 tona bude povećana minimalno za dodatnih 2.000 tona mesa.
Kao jednu od mjera zaštite domaće proizvodnje Košarac je najavio i nastavak pregovora za izvoz domaćih proizvoda na tržište EU.
„Ovo pitanje intenziviraćemo u razgovorima sa predstavnicima Delegacije EU nakon što u BiH bude okončan proces odgovaranja na upitnik za izvoz mesa na tržište EU“, rekao je Košarac.
Na ovom sastanku on je najavio da će od Kancelarije za veterinarstvo BiH zatražiti pojačane kontrolne aktivnosti u vezi sa uvozom svježeg i rashlađenog mesa u BiH.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca