PRIVREDA
Veliki plan do 2025: Pet novih aerodroma u Srbiji
Srbija bi do 2025. trebalo da ima najmanje pet novih aerodroma i da vazdušnim lukama premreži cIJelu zemlju, kaže direktor Aerodroma Srbije Mihajlo Zdravković.
On je u intervjuu za „Sputnjik“ rekao da ni jedan od ovih projekata nema ekonomsku isplativost, ali treba da doprinese razvoju privrede, najviše turizma, a s druge strane je i podrška razvoju vazduhoplovstva.
Srbija ima više od 30 malih aerodroma kojima u poslJednje tri godine pokušava da upravlja iz jednog centra, preduzeća Aerodromi Srbije, a trenutno je u toku pripajanje aerodroma Rosulje kod Kruševca i Ponikve kod Užica.
Pošto je postojeći aerodrom u Kruševcu gotovo „pojela“ industrijska zona, grad je 2017. godine krenuo u izgradnju novog, nadomak sela Parunovac, kupio zemljište, uredio ga, a zatim su posao preuzeli Aerodromi Srbije. Trenutno grade hangar za smještaj sportskih vazduhoplova, platformu i rulne staze.
„U planu je izgradnja poletno-sletne staze duge 820 metara, s mogućnošću da se kasnije, ako bude potrebe, produži i proširi. Cilj je da ta pista bude od veštačkog zastora, asfalta, a u ovom trenutku služi za domaći saobraćaj i razvoj sportskog vazduhoplovstva“, rekao je Zdravković.
Naveo je da Zapadna Srbija već dugo čeka otvaranje aerodroma Ponikve, jer je komercijalni rad nekada vojnog aerodroma šansa za razvoj turizma, ali i drugih grana privrede ovog kraja. Međutim, još traje definisanje strateške pozicije aerodroma, zbog blizine postojećeg međunarodnog aerodroma Morava i izgradnje auto-puta koji će Užice povezati sa Čačkom, odnosno Kraljevom.
„Još razmišljamo da li je potrebno na tako maloj distanci imati dva aerodroma takve veličine ili je bolje iskoristiti kompleks aerodroma Ponikve u neke druge svrhe. Pre svega turističke, jer ukupan kompleks ima više od 500 hektara i izuzetno je pogodan za razvoj turističke infrastrukture, ali bi mogao da ima i jedan manji aerodrom“, kaže Zdravković.
Ubrzana izgradnja sportskog aerodroma u toku je i u Pranjanima, gdje su prije 76 godina sletjeli saveznički avioni kojima je evakuisano više od 500 američkih pilota. U spomen na slavnu Misiju Hilijard aerodrom će imati i memorijalni kompleks, turističku atrakciju gotovo uz samu pistu.
I na drugoj strani Srbije, željno se očekuje aerodrom koji bi uticao na razvoj turizma cijele regije, aerodrom Srebrno jezero, navodi „Sputnjik“.
Profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović pozdravlja centralizovano upravljanje malim aerodromima. On objašnjava da je ulaganje u ovu infrastrukturu rješenje za hiljade ljudi iz dijaspore, koji više neće morati da se satima ili danima voze do kuće, ali je prije svega inicijalni faktor za razvoj privrede, posebno turizma.
„Jedan od boljih primera je aerodrom koji se i dalje vrlo malo koristi, Morava kod Kraljeva. Tu imamo veoma dobru poziciju, s jedne strane je u podnožju Goča, a sa druge u podnožju naše velike planine Kopaonika. Ali tu je dodatni problem, put od aerodroma do Kopaonika je veoma loš. Slaba nam vajda od aerodroma, ako nemamo dobru putnu povezanost sa glavnim turističkim centrom kome je taj aerodrom i namenjen“, dodaje Aćimović.
Dodaje da je sličan i odnos između Niša i Stare planine koja bi aerodromom mogla da privuče turiste, ali i tu je problematičan put, posebno od Knjaževca do Stare planine.
„Generalno podržavam ulaganje u svaku vrstu infrastrukture, a saobraćajna je osnovna“, kaže profesor Aćimović.
Prvi čovjek Aerodroma Srbije kaže za „Sputnjik“ da plan postoji, ali da ni jedan od ovih aerodroma nema ekonomsku isplativost. Konstantin Veliki u Nišu, koji je najveći u sistemu, prošle godine imao je 422.000 putnika, ali nije bio komercijalno isplativ zbog izuzetno niske takse.
„Država je to prepoznala i upravo je tu uloga Aerodroma Srbije, ona preko nas finansira održavanje infrastrukture, izgradnju novih aerodroma, njihovo održavanje. Ali ako tražimo samo profit, onda ne bismo imali ni jedan aerodrom, osim Nikole Tesle. Ovde je u pitanju druga dimenzija, pre svega ravnomerni regionalni razvoj, postojanje alternativnih aerodroma, širenje mogućnosti ljudima iz različitih delova Srbije da koriste letove jeftinih međunarodnih kompanija“, kaže Zdravković.
On dodaje da Srbija istovremeno mora da podstiče razvoj vazduhoplovstva. Izgradnja aerodroma je i osnov za školovanje mladih pilota koji kasnije mogu da se profilišu kroz dalje obuke, da imaju važno mesto u nacionalnoj avio-kompaniji, ali i u vojnom vazduhoplovstvu.
Mreža dobro pokriva centralnu Srbiju, ali postoji i plan za Vojvodinu, pored vršačkog, sa odličnom pilotskom školom, tu je i aerodrom Ečka koji radi i živi zahvaljujući aktivizmu ljudi iz Vršca.
„Imamo i aerodrom u Čeneju koji je takođe aktivan, a tu je i inicijativa da se aerodrom u Somboru pripoji Aerodromima Srbije, ali i onaj u Beloj Crkvi. Sve su to aerodromi o kojima se u ovom trenutku razmišlja, međutim, nije realno da ih u jednoj godini sve stavimo u funkciju“, zaključio je Zdravković.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca