PRIVREDA
„Na eksproprijaciji za auto-put prema Srbiji radi više od 30 radnika“
Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) Bosiljka Predragović izjavila je za da je više od 30 zaposlenih, uglavnom geodetskih inženjera, angažovano na eksproprijaciji zemljišta za potrebe izgradnje dionice auto-puta Vukosavlje-Brčko.
Predragovićeva je navela da je dionica duga oko 35 kilometara i prolazi kroz opštine Vukosavlje, Modriča, Šamac, Pelagićevo i Donji Žabar, do granice sa Brčko distriktom.
„Linija eksproprijacije je dužine 95 kilometara kojom se cijepa 1.671 parcela u 21 katastarskoj opštini, a sve u svrhu izgradnje auto-puta, ali i petlji i regulacije tokova u neposrednoj blizini pojasa auto-puta“, objasnila je Predragovićeva.
Prema njenim riječima, pripremne i poslove naknadne obrade podataka, te izrade skica snimanja i elaborata cijepanja parcela u kancelarijama izvodi stručni tim diplomiranih inženjera geodezije, a terenske poslove obavljalo je 10 dvočlanih stručnih timova geodetskih stručnjaka.
Svim radovima, navela je Predragovićeva, koordiniše tim koji čine najiskusniji geodetski inženjeri RUGIPP-a.
Predragovićeva je istakla da se, osim stručnih izazova, zahtjevnog terena i meteo-uslova, te i dalje prisutne i otežane epidemiološke situacije, RUGIPP tokom realizacije navedenih radova suočio i sa problemom minsko sumnjivih površina koje se nalaze u obuhvatu pojasa eksproprijacije, na lokalitetima „Kornica“ i „Korito rijeke Tolise jedan“.
„Planirani rok završetka terenskih geodetsko-tehničkih radova bio je 10. decembar 2020. godine, ali je zbog navedenih okolnosti sa minsko sumnjivim površinama prolongiran, tako da su radovi koji su izvan područja minsko sumnjivih oblasti završeni do kraja 2020. godine, a poslovi sprovođenja promjena, odnosno cijepanja parcela, u javnim registrima o nepokretnostima biće okončani do kraja januara 2021. godine“, naglasila je Predragovićeva.
Geodetsko-tehnički radovi u području minsko sumnjivih površina biće realizovani nakon deminiranja i čišćenja terena, za koje je nabavka usluge deminiranja planirana tokom 2021. godine, a proceduru javne nabavke sprovodiće RUGIPP.
Predragovićeva je podsjetila da je RUGIPP gotovo bez greške i u rekordnom roku realizovao pripremne geodetsko-tehničke radove eksproprijacije istog auto-puta na dionici Brčko-Rača u periodu od marta do maja prošle godine.
Ona je navela da je RUGIPP obavio i pripremne kancelarijske i terenske geodetsko-tehničke radove eksproprijacije za izgradnju aerodroma u Trebinju, te je sprovođenje elaborata cijepanja u javnim registrima u toku.
Govoreći o pilot projektu procjene vrijednosti nepokretnosti, koji je dio švedskog donatorskog Projekta za unapređenje zemljišne administracije u BiH CILAP, a koji je u septembru počeo u dvije katastarske opštine Banjaluka šest i Banjaluka sedam, Predragovićeva je navela da su popisane sve tražene nepokretnosti.
„Sada se pripremamo za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti na području cijele Republike Srpske. Nakon popisa imaćemo tačan broj nepokretnosti i njihovu vrijednost, što će rukovodiocu lokalne samouprave omogućiti da planira budući privredni razvoj jedinica lokalne samouprave“, istakla je direktor RUGIPP-a.
Poreska uprava Republike Srpske, dodala je Predragovićeva, ubuduće će moći da pristupi i koristi podatke o nepokretnoj imovini građana, a koje evidentira RUGIPP, sa ciljem utvrđivanja i naplate poreza na nepokretnosti.
Predragovićeva je podsjetila da je sa Poreskom upravom potpisan sporazum o međusobnoj saradnji zbog povećanja obuhvata obveznika poreza na nepokretnosti u Republici Srpskoj, jer će pristup podacima biti brži i jednostavniji i omogućiće lakše identifikovanje onih obveznika koji nisu prijavili svoju nepokretnost u Fiskalni registar nepokretnosti Poreske uprave, pa samim tim i ne plaćaju zakonom propisanu obavezu.
„Popis je u Banjaluci krenuo početkom septembra, završen je krajem novembra, a trenutno sa gradom Banjaluka i Poreskom upravom radimo na preklapanju i uparivanju podataka“, navela je Predragovićeva.
Ona je dodala da je u toku i rad na tri-de vizualizaciji podataka, koja će slikovito prikazati koje su to nepokretnosti koje se nalaze u katastarskim evidencijama, a za koje u Fiskalnom registru neporetnosti nema podataka.
„Ovaj popis je pokazao da smo samo na pilot području imali oko 30 odsto nepopisanih nepokretnosti. Uporedo sa aktivnostima koje se rade na obuhvatu pilot područja, nastavlja se popis nepokretnosti za ostatak Banjaluke“, rekla je direktor RUGIPP-a.
Prema njenim riječima, na terenu se nalaze popisivači koje je angažovao grad, a osim Banjaluke, velika je zainteresovanost i opštine Laktaši za ovaj projekat.
Predragovićeva je napomenula da je jedna od važnijih aktivnosti koju RUGIPP sprovodi osnivanja katastra nepokretnosti, odnosno nove evidencije o nepokretnostima.
Ona je dodala da će se po završetku postupka uspostavljanja novog katastra nepokretnosti, podaci o nepokretnostima, pravima i nosiocima prava svojine na nepokretnostima voditi u jedinstvenoj evidenciji, kod jednog organa, a stranke ća dobijati jedan izvod iz javne evidencije, odnosno list nepokretnosti.
„Osnivanjem jedinstvene, tačne i ažurne evidencije o nepokretnostima, pravima na njima i nosiocima tih prava, povećaće se vrijednost zemljišta i drugih nepokretnosti, olakšati pravni promet i pristup kreditima, te pospješiti investiciona gradnja, što je od ogromnog značaja posebno za poslovnu zajednicu i buduće investitore, kao i druge nosioce prava svojine na nepokretnostima“, navela je Predragovićeva.
Do sada je, tvrdi ona, na teritoriji Republike Srpske završeno izlaganje nepokretnosti na javni uvid u 402 katastarske opštine, dok su u toku izlaganje u 36 katastarskih opština i pripreme za izlaganje u njih 56.
Predragovićeva je napomenula da je, nakon više od sto godina, RUGIPP tokom 2020. godine obavio gravitaciona mjerenja na teritoriji cijele Republike Srpske, s ciljem određivanja ubrzanja sile Zemljine teže koja su neophodna za definisanje oblika i dimenzija Zemlje kao nebeskog tijela, odnosno površi geoida za područje Republike Srpske.
„Tako određen oblik i dimenzije dijela površine Zemlje za područje Republike Srpske u praksi imaju značaj pri geodetskim satelitskim mjerenjima, ali i za kvalitetnije pozicioniranje u navigacione svrhe za širi krug korisnika“, dodala je Predragovićeva.
Preuzeto: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca