PRIVREDA
Cijene voća i povrća se uduplaju do stola potrošača
Cijene voća i povrća u Republici Srpskoj, dok ovi proizvodi dođu do krajnjeg potrošača, budu uduplane, saglasni su poljoprivredni proizvođači tvrdeći da oni nemaju uticaj na to te da su svjesni da cijene domaćih proizvoda na policama i tezgama dostižu sve vrtoglavije cifre.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, priznaje da cijene voća u trgovinama jesu visoke, ali tvrdi i da za to nisu krivi poljoprivrednici.
„Jeste, voće je veoma skupo ove godine, jer je bila veoma loša godina, a samim tim umanjen je rod. Takođe, došlo je i do povećanja cijene radne snage“, kazao je Dojčinović.
Ističe da, dok je manja ponuda, više su i cijene.
„Kada je ova sezona u pitanju, bojimo se manjka voća, što bi moglo da utiče i na više cijene“, naglašava Dojčinović.
Prema njegovim riječima, voću su cijene visoke zbog marži trgovaca, koji se trude da što više zarade.
„Mi smo na primjer prodavali trešnje po 3,5 KM po kilogramu, a u marketima su koštale i do sedam KM“, kazao je Dojčinović.
I on smatra da ovakve cijene u trgovinama nisu realne za naš standard.
„Velike količine robe kod njih propadaju iz razloga što imaju vrlo visoke cijene i ne mogu naši kupci sebi da priušte kupovinu“, ističe Dojčinović
Slično je stanje kada je riječ i o proizvođačima povrtarskih kultura.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženje povrtara RS, potvrdio je da i povrću cijenu diktiraju oni koji ga ne proizvode.
„Seljak proda kilogram krompira za 0,35 feninga po kilogramu, a u trgovini je cijena od 1,3 do dvije marke. Onaj ko je zadnji u lancu, najviše ima, a najmanje zaradi proizvođač“, ističe Mastalo.
Dodaje da je problem u tome što neki šverceri lako dođu do tezgi za prodaju, ali se to ne odnosi i na poljoprivrednike.
„Nemam ništa protiv njih, i oni treba da žive. Ali ipak treba da imaju prednost oni koji proizvode, pa tek onda preprodavci. Mi tu vidimo najviše muke, a imamo najmanje koristi“, navodi Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da, budući da sve bilježi rast cijena u poljoprivredi za 70 do 100 odsto, definitivno je i domaći proizvodi morao da doživi poskupljenje.
Kako kaže, primjetno je da su cijene mnogo više u marketima, pa čak i duplo od onih koje nude sami poljoprivredni proizvođači.
„Mislim da bi inspekcije službe kontrolom cijena u maloprodaji mogle da utiču na to da se cijene ne razlikuju toliko“, kazao je Marinković.
Da su primjetne više cijene i da se potrošači teže odlučuju na kupovinu većih količina voća i povrća, potvrdio je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ Banjaluka.
„Potrošači kao krajnji korisnici proizvoda ili usluge, u ovom slučaju voća i povrća ujedno su i krajnji nosioci cijena uključujući i porez na dodatu vrijednost“, kaže Srdić.
Dodaje da potrošače uvijek savjetuju da kupuju domaće proizvode, jer mnogo inostranih proizvoda i uz želju naših nadležnih organa, prođe bez kontrole i to je zasigurno glavni razlog zašto smatramo da je domaći proizvod kvalitetniji.
„Ipak moramo da budemo obazrivi i da kupujemo kod legalnih prodavaca, pod time smatram registrovane trgovine, koje će potrošačima izdati maloprodajni fiskalni račun“, ističe Srdić.
Jedna Banjalučanka kaže da je cijena domaćih jabuka viša od cijene banana u nekim trgovinama i da nije rijetkost da kupci kupuju neko voće na komad-dva.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca