PRIVREDA
Niže marže usporiće divljanje cijena u Republici Srpskoj
Iako će Vlada RS na današnjoj sjednici reagovati na rast cijena i donijeti izmjene uredbe o maržama kojim je predviđeno njeno ograničenje za osnovne životne namirnice, sindikalci, ali i predstavnici potrošača u Srpskoj, poručuju da je ove mjere trebalo donijeti i prije nego što je enormno i nekontrolisano došlo do poskupljenja.
Naime, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, naglasio je da je do sada maksimalna marža u veleprodaji i maloprodaji bila 10 odsto, odnosno osam, a da će ovim izmjenama biti osam odsto, odnosno šest.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da su se sindikalci prije tri mjeseca obraćali Vladi RS upravo po ovom pitanju, kada su počela prava radikalna poskupljenja masti, odnosno ulja, da se djeluje u okviru nadležnosti Vlade RS.
„Jer jedino na šta Vlada RS može da djeluje, to je pitanje marži. Dobili smo i odgovor Ministarstva trgovine i turizma RS da su marže na određene proizvode ograničene, ali mi smo vidjeli da postoji prostor da se djeluje interventno i da se marže dovedu u stanje koje će barem usporiti ili donekle djelovati na krajnju formiranu cijenu koju plaća obični građanin“, kazala je Mišićeva.
Ističe da treba još tražiti prostora za niže marže, ali da sve opet zavisi od uredbe i koliko će ograničenje zaista usporiti rast cijena i olakšati ljudima koji svakodnevno kupuju namirnice.
„Ono što se nama dešava je enormno i vrlo nekontrolisano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, ali istovremeno i goriva, koje je sastavni dio u svakoj proizvodnji, jer ono sigurno generiše neka nova poskupljenja“, kaže Mišićeva.
Ističe da je iduća mjera koju će sindikalci tražiti i koja mora biti donesena znatan rast plata, te kako kaže, u kombinaciji te dvije mjere, kontrole rasta cijena i većih plata, moglo bi se nekako pomoći radnicima i građanima RS.
„Ali od takvih mjera koristi bi imali i proizvođači svake vrste roba, jer ukoliko imate više novca, ukoliko su cijene prihvatljivije, više će se kupovati i taj krug će se zatvoriti, u kojem će svi imati nekih benefita“, pojasnila je Mišićeva.
Naglasila je da Vlada RS mora da vodi računa o svim građanima i djeluje interventno, jer, kako kaže, neko ko ima najnižu platu od 540 KM, ne može da preživi u ovakvoj situaciji kada su visoke cijene osnovnih životnih namirnica.
„Sve što ide u smjeru uticaja na nedivljanje cijena i povećanja plata, nešto što bi bilo dobro, mora da top tema“, zaključila je Mišićeva.
Da je uredbe o nižim maržama trebalo donijeti i ranije kada su cijene osnovnih životnih namirnica krenule da divljaju, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.
„Svjesni smo da su na svjetskom tržištu nafta i naftni derivati dostigli cijene koje niko nije mogao ni zamisliti, jer ne dešavaju se samo poskupljenja kod nas, nego u cijelom svijetu, ali kod nas su se najviše odrazila jer imamo najmanja primanja“, kazala je Marićeva.
Kako je rekla, uredba o nižim maržama svakako će značiti da se koliko-toliko ublaži skok cijena.
„S druge strane, moramo biti svjesni toga da mi dosta robe uvozimo, da svaka nova tura koja dolazi na naše tržište je znatno skuplja, tako da, koliko god mi marže ovdje smanjivali, te će cijene i dalje biti visoke“, ističe Marićeva.
Kako je rekla, evidentno je da građani Srpske imaju malo novca, te će ove cijene i pored uredbe i dalje biti nedostižne velikom broju građana RS, jer imamo jako puno ljudi s malim primanjima.
„Ovo je dobar potez, ali trebalo je da bude znatno ranije. Ni ovo smanjenje neće mnogo uticati da se pomogne socijalno najugroženijima“, zaključila je Marićeva.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca