Connect with us

PRIVREDA

U RS za 11 mjeseci osnovano 789 preduzeća, mršav ulagački kapital

Objavljeno

 


U Republici Srpskoj za 11 mjeseci ove godine osnovano je 789 preduzeća, što je za 88 više nego za isti period lani, rekao je Goran Bobar, v.d. direktora Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Ipak, ovaj broj je dosta manji u odnosu na pretpandemijsku godinu, kada je osnovano 858 preduzeća.

Bobar ističe da od broja novoosnovanih preduzeća u ovoj godini, zaključno s novembrom, njih 469 je imalo upisani kapital od jedne KM, dok je prošle godine to bilo 405, a godinu dana ranije 536.

„Najveći upisani kapital u ovoj godini iznosi 1.924.452 KM, dok je lani iznosio 475.633.625 KM, a 2019. godine 7.747.614 KM“, kazao je Bobar.

Zanimljivo je da prosječni kapital novoosnovanih subjekata u ovoj godini iznosi 15.346 KM, dok je prosjek upisanog kapitala lani iznosio čak 738.507 KM, a u pretpandemijskoj godini 40.893 KM.

„Od 789 novoosnovanih subjekata u ovoj godini, dva su imala blokiran račun, dok je od 701 novoosnovanog subjekta za prošlu godinu 55 imalo blokirane račune, a od 858 novoosnovanih u 2019. godini njih 153 su imala blokirane račune“, pojasnio je Bobar.

Reklama

Prema podacima Registra poslovnih subjekata, u ovoj godini sprovedene su 34 likvidacije, lani 91, dok je taj broj u 2019. iznosio 201.

„Za 11 mjeseci ove godine, prema podacima Registra poslovnih subjekata, sprovedeno je 107 stečajeva, dok je taj broj za isti period lani bio 80, a u godini prije pandemije 136“, rakao je Bobar.

Dodao je da je u protekle tri godine najviše subjekata za proces likvidacije ili stečaja bilo prijavljeno u Banjaluci, Bijeljini i Laktašima.

„Što se tiče djelatnosti u kojima su sprovedeni likvidacija ili stečaj prednjače apoteke, zatim inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, potom izgradnja stambenih i nestambenih zgrada i druge“, zaključio je Bobar.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kazao je da svi budući preduzetnici imaju povoljne uslove kada je u pitanju pokretanje poslovanja, da su procedure pojednostavljene i rješenja o registraciji uglavnom dobiju u roku od 48 časova.

„Ovo povećanje je došlo zbog Vlade RS, koja je svojom reformom registracije poslovnih subjekata podstakla otvaranje, smanjila ove rokove i smanjila troškove za registraciju poslovnih subjekata“, pojasnio je Bratić.

Reklama

Ističe da su se ljudi prošle godine teže odlučivali da pokrenu neki posao upravo zbog neizvjesne situacije s pandemijom, ali da se ove godine, kako kaže Bratić, veliki broj ljudi navikao da živi s pandemijom.

„Ne može se živjeti u neizvjesnosti, moraju se otvarati nova preduzeća i mora se raditi“, kazao je Bratić i dodao da se sve više ljudi odlučuje da samostalno otvara radnje.

Broj novoosnovanih preduzeća

Godina Broj novoosnovanih
2021. 789
2020. 701
2019. 858

Djelatnosti u kojima su sprovedeni likvidacija/stečaj u protekle tri godine

– Apoteke: 17 – Inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje: 17 – Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada:16 – Djelatnosti stomatološke prakse: 11 – Testerisanje i blanjanje drveta (proizvodnja rezane građe); impregnacija drveta: 11 – Nespecijalizovana trgovina na veliko: 10

Reklama

Top 6 opština u kojima su se dešavale likvidacije/stečaj za tri godine

– Banjaluka: 202 – Bijeljina: 61 – Laktaši: 52 – Gradiška: 26 – Prnjavor: 23 – Pale: 18

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu