PRIVREDA
Domaći ekonomisti ujedinjeni: Trenutne akcize na duvan ne ispunjavaju svoju svrhu
Ne postoji nijedan racionalan razlog da se sadašnji nivo akciza na duvan u Bosni i Hercegovini zadrži, jer postojeća akcizna politika ne koristi nikome, osim ljudima koji se bave švercom tih proizvoda.
Vrijednost crnog tržišta duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini premašila je vrijednost legalnog tržišta, po čemu smo zemlja slučaj u Evropi.
Ovo je, između ostalog, istaknuto na prezentaciji u organizaciji Udruženja „Liberalni forum“, koje je u saradnji s Udruženjem ekonomista Republike Srpske SWOT izradilo policy paper „Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive“.
Ideja „Liberalnog foruma“ je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvori dijalog o problematici akcizne politike i uticaju postojećih stopa akciza na rast crnog tržišta.
Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su u Sarajevu, a prezentacije će se održati i u Mostaru i Banjaluci u dolazećem periodu.
Kako je istaknuto, glavni pokretači kriminalnih aktivnosti su znatno viša cijena cigareta u legalnoj prodaji od onih švercovanih, što dodatno motivišu slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard kupaca, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti za grupe koje prodaju cigarete na crnom tržištu.
Institucije nadležne za sprovođenje zakona, odnosno policija i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta duvanskim proizvodima, ali njihov pojačan angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate sve dok građanima bude daleko jeftinije cigarete nabavljati na crnom, nego na legalnom tržištu.
Procjene relevantnih institucija pokazuju da bi, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država mogla računati na dodatnu milijardu KM.
„Postoji jasna veza između pada prodaje duhana i duhanskih proizvoda na nekom od tržišta i porasta neformalnog djelovanja ili šverca, koje je pokretač cjelokupne sive ekonomije. Jedan od razloga je nametnuta fiskalna obaveza, odnosno previsoko akcizno opterećenje. Kada to sve stavimo u kontekst rigidne akcizne politike koju imamo i nemogućnost naših inspekcijskih organa da se obračunaju s crnim tržištem u BiH imamo situaciju da se crno tržište nažalost izjednačilo s legalnim“, rekao je ekonomista Faruk Hadžić.
Na prezentaciji je istaknuto da ekonomisti u BiH godinama upozoravaju i pokušavaju skrenuti pažnju na pogrešnu akciznu politiku kao i na činjenicu da se akcize kao posebna vrsta poreza ne troše namjenski.
Jedna od preporuka dokumenta „Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive“ jeste upravo da se novac prikupljen po osnovu akciza na duvan usmjeri u zdravstveni sektor.
„Preporuka je da u veleprodajnoj cijeni poresko opterećenje bude oko 80 odsto, a zbog prebrzog usklađivanja akcize dostigli smo nivo od 90 procenata maloprodajne cijene. Ako kutija cigareta košta pet KM država od tog iznosa sebi uzme 4,5 KM dok 0,5 KM ostaje svim drugim akterima u procesu, dakle proizvođač, distributer i trgovac imaju 0,5 KM. Ako posmatramo u regionu, BiH ima najveće poresko opterećenje, čak više i od Hrvatske, koja je članica EU“, istakao je Hadžić.
Koliko je rigidna akcizna politika u BiH možda najbolje pokazuju podaci o visini specifične i minimalne akcize na duvan u Bosni i Hercegovini.
Recimo, 2009. godine specifična akciza na duvan iznosila je 7,5 KM na 1.000 komada cigareta, a 2021. ona iznosi 82,5 KM. Kod minimalne akcize situacija je slična, jer je na početku 2010. godine ona iznosila 40 KM, a 2021. povećana je na 162,5 KM.
Upravo zbog ovolikog opterećenja i drastičnog rasta nameta, od 2014. do 2019. godine došlo je do rasta i duplog povećanja prodaje duvana na ilegalnom tržištu, a na prezentaciji se moglo čuti i to da je u 2019. godini, da nije postojalo ilegalno tržište i da se sva prodaja svela u legalne tokove, moglo biti naplaćeno još milijardu KM po osnovu akciza na duvan.
Danijal Hadžović, predsjednik „Liberalnog foruma“, rekao je da je akcizna politika jedna od onih koje su štetne za društvo, jer korist od te politike nema niko pošto su podaci do kojih su došli poražavajući.
Ono što podstiče nelegalno tržište jeste i činjenica o velikoj razlici u cijeni legalnog i ilegalnog proizvoda i zbog toga je neophodno smanjiti poresko opterećenje na duvan, jer je to najbolji način da se oni koji su s legalnog prešli na ilegalnu kupovinu cigareta vrate u legalne tokove.
Arsen Hršum, iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je da novac od prikupljenih akciza na duvan treba usmjeriti u zdravstveni sektor, ali i istovremeno jačati inspekcijske organe od poreskih uprava pa do nižih vlasti.
„Sam sistem akcizne politike treba da bude baziran na određenim analizama, a ne da primijenimo neku regulativu evropske zemlje i očekujemo da budu rezultati kao i u tim državama.
Neophodno je zakonodavnu regulativu približiti našem tržištu“, rekao je Hršum i zaključio da je potrebno da se fiskalna, odnosno akcizna politika, stalno preispituju u cilju iznalaženja optimalnih rješenja.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca