PRIVREDA
Na pomolu niže cijene mineralnog đubriva za ratare u RS
Cijene mineralnog đubriva u Srpskoj obaraju rekorde, a poljoprivrednici ističu da su već uputili zahtjeve nadležnima da im se na neki način omogući povoljnija nabavka.
Tračak nade za rješavanje ovog problema, koji ozbiljno ugrožava proljećnu sjetvu, a posljedično i krajnje potrošače, stiže iz resornog ministarstva.
Naime, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u Beogradu je juče razgovarao sa resornim ministrom Srbije Branislavom Nedimovićem o nabavci mineralnih đubriva za Srpsku te naveo da će na zajedničkoj sjednici dvije vlade biti riječi o daljoj saradnji.
„Saradnja dva ministarstva je odlična i biće nastavljena. Danas smo razgovarali o saradnji i podršci, prije svega kod nabavke mineralnih đubriva za proizvođače u Srpskoj, jer imamo problem sa visokim cijenama“, rekao je Pašalić u Beogradu, gdje je učestvovao na otvaranju Međunarodnog sajma „Agro Beograd“.
Napomenuo je da postoje i brojne druge aktivnosti u oblasti poljoprivrede i šumarstva tako da će već polovinom februara biti održana nova sjednica dvije vlade, gdje će biti utvrđeno šta je do sada urađeno i šta treba raditi.
„U Srbiji ćemo imati dovoljno veštačkog đubriva za prihranu pšenice, a za tri do četiri nedelje stižu i nove isporuke, rekao je ministar Nedimović, koji je istakao da je Srbija ukinula carine od 10 odsto za uvoz UREA pa uvoznici đubrivo nabavljaju iz Azerbejdžana, Uzbekistana, zemalja Srednjeg istoka i Libije.
On je podsjetio da je država odlučila i da pokriva kamatu poljoprivrednicima za kredite za kupovinu đubriva, a ta će im indirektna subvencija smanjiti cijenu đubriva za 70-80 evra po toni.
Zbog previsoke cijene mineralnog đubriva u Srpskoj, poljoprivredni proizvođači kažu da će biti prinuđeni da ove godine u proljećnoj sjetvi smanje brazde.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da su ratari svjesni toga šta se dešava na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka o nižim cijenama mineralnog đubriva te da je pred poljoprivrednicima vrlo teška godina.
„Mi smo već uputili dopise nadležnom ministarstvu da se na neki način pomogne poljoprivrednim proizvođačima, ali mislimo da su već od nas svi digli ruke“, kazao je Marinković i istakao da očekuju da dobiju odgovore od Vlade RS ili od resornog ministarstva na koji način mogu da pomognu poljoprivrednicima.
Dodaje da su predlagali da se, kako kaže Marinković, iskoriste dobri odnosi sa Ruskom Federacijom te da se određene količine mineralnog đubriva nabave po nižim cijenama.
„Ukoliko ne dobijemo neke subvencije po pitanju nabavke mineralog đubriva po nižim cijenama od nadležnih, realno je očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površina pod pšenicom u februaru, a prihrana je glavni nosilac prinosa ove kulture“, kazao je Marinković i istakao da će šteta za poljoprivrednu proizvodnju biti nemjerljiva.
Kako je rekao, cijena đubriva u posljednjih šest mjeseci u porastu je i do 300 odsto.
„Sada se KAN kreće oko 160 KM za 100 kilogram, dok UREA košta i do 230 KM za 100 kilograma“, kaže Marinković, koji se ipak nada da će nadležni da reaguju u vezi s pitanjem nabavke mineralnog đubriva po prihvatljivijim cijenama za seljaka.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da su povrtari već počeli sa proizvodnjom rasada u plastenicima.
„Mi smo prošle sedmice na sastanku sa Borisom Pašalićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, razgovarali o tome na koji način da se pomogne ratarima oko nižih cijena mineralnih đubriva“, potvrdio je Mastalo.
Dodao je da očekuju da bi mogli dobiti mineralno đubrivo iz Srbije po povoljnijim cijenama nego što su one sada.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca