Nezahvalno je prognozirati da li će BiH do kraja ove godine poput pojedinih zemalja Evrope, ali i svijeta, biti prinuđena na uvođenje određenih restrikcija i mjera štednje po pitanju potrošnje energenata, prije svih, električne energije.

Ovo je mišljenje stručnjaka iz oblasti energetike, koji za „Nezavisne novine“ poručuju da se o tome ne bi smjelo ni razmišljati jer, kako kažu, bar kada je u pitanju proizvodnja struje BiH nema nikakvih problema.

Kalendarsko ljeto najjače evropske ekonomije koriste da se zbog neizvjesne situacije u Ukrajini spreme za zimu, a pojedine nedostatak gasa već pokušavaju nadomjestiti štednjom u potrošnji električne energije. Ide se do toga da se čak šalju poruke stanovništvu da smanje „nepotrebnu“ potrošnju struje, poput paljenja klimauređaja ili stvari neophodnih za ličnu higijenu.

Teško da je iko mogao predvidjeti da će se svijet od februara suočiti s ukrajinskom krizom, pa se zato ne može predvidjeti ni šta čeka građane BiH do kraja 2022. godine, kaže Edin Berberović, vanredni profesor na Politehničkom i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici.

U razgovoru za „Nezavisne novine“ prvo na šta Berberović podsjeća jeste da se zemlje Evrope ponovo vraćaju procesu proizvodnje električne energije putem uglja u termoelektranama, a sve kako bi izbjegle dodatne probleme zbog smanjene isporuke ruskog gasa.

On pojašnjava koliko je gas važan i za BiH.

Reklama

„Mi ne znamo kakva nas zima čeka. Mi u Zenici imamo gradsku toplanu koja takođe zavisi od ruskog gasa. Jednim dijelom se spaljuje prirodni gas, drugim dijelom koksni gas iz njihovih tehnoloških postrojenja“, kaže Berberović.

Ekonomista Zoran Borović poručuje da nadležni u BiH ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole scenario u kome se građani pozivaju na ekonomičniju potrošnju električne energije ili bilo kog drugog energenta jer je izvoz, prije svega struje, na visokom nivou.

„Uvijek možemo reći da taj dio koji izvozimo ostavimo našem stanovništvu, bez obzira na to da li je u pitanju grijanje ili nešto drugo. Ne bi trebalo da bude problema jer dok god izvozimo znači da imamo viška iznad onoga koliko se troši“, navodi Borović za „Nezavisne novine“.

Ipak, Borović kaže da je jedna stvar što nadležni ne bi smjeli dopustiti da se uvedu restrikcije, a sasvim druga da li će tako i postupiti ukoliko dođe do ovog problema…

„Zavisno od vlasti kako se u tom trenutku postave i odluče, ali oni mogu reći: ‘Mi izvozimo bez obzira na to što će biti problema ovdje na domaćem tržištu’. Oni mogu reći građanima da se ne griju na struju. Vidjećemo šta ćemo dalje“, ističe Borović.

U sjenci priče o potrošnji za kućne potrebe ne smije ostati pitanje da li građani u Republici Srpskoj i BiH mogu očekivati i poskupljenje struje za domaćinstva do kraja ove godine… Prema riječima naših sagovornika, ni to ne bi trebalo da se desi. Međutim, Berberović ističe da se ne smije zaboraviti da od 1. januara 2023. godine počinje da se primjenjuje mehanizam prilagođavanja karbona na granicama, odnosno CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva uvođenje taksa na izvoz CO2, koje će se početi naplaćivati od strane svih izvoznika proizvoda i električne energije, odnosno uvoznika u EU.

Reklama

„To bi značilo da bismo od 1. januara sljedeće godine mogli da očekujemo da će oni proizvodi i usluge, a time i električna energija koja se dobija iz fosilnih goriva, morati biti dodatno plaćani prilikom izvoza u zemlje EU. Zanima me kako će se tada sve naše elektroprivrede postaviti. Da li će moći biti električna energija jeftina kao što je sada ili neće“, pojašnjava Berberović za „Nezavisne novine“ i očekuje da navedeno neće biti u potpunosti u primjeni odmah od sljedeće godine, ali da će biti uvedeno do 2026. godine, do kada je krajnji rok.