Connect with us

PRIVREDA

Malinari u RS traže 9 KM za kilogram maline

Objavljeno

 


Berba malina u Republici Srpskoj je skoro gotova, a iako otkupljivači još nisu formirali cijenu, proizvođači zbog dobrog kvaliteta roda traže devet KM po kilogramu ovog voća.

Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ iz Bratunca, Srebrenice i Milića, istakao je za „Nezavisne novine“ da je kod mnogih poljoprivrednih proizvođača berba maline završena.

„Kod manjeg dijela berba se privodi kraju. Što se tiče sezone, ona nije bila loša, bila je povoljna zbog padavina koje su pogodovale samoj količini, ali i kvalitetu roda“, naveo je Alempić.

Dodao je da je 20 odsto manji rod maline u odnosu na prethodne godine, ali je ona dobrog kvaliteta.

„Još nije dogovorena otkupna cijena, ali mi tražimo da to bude na nivou Srbije, negdje u prosjeku oko devet KM. Hladnjačari treba da sjednu, dogovore se i saopšte cijenu. Mi se nadamo da neće biti nekih problema i razlika u odnosu na Srbiju i regiju, gdje je malina jedno vrijeme bila 10 KM po kilogramu, ali sada je manja. Cijena mora ići preko osam KM i najrealnije je da to bude devet KM po kilogramu“, naglasio je Alempić.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kazao je da je berba malina u završnoj fazi te da je godina bila dobra za ove poljoprivredne proizvođače.

Reklama

„U nekim regijama rod se kretao od 500 do 1.200 kilograma maline po dunumu, dok je u nekim od 500 do 700 kilograma po dunumu. Uglavnom, malinari su zadovoljni kako je prošla ova sezona“, rekao je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, još nije dogovorena otkupna cijena ovog voća.

„Ranije je bila dogovorena cijena koja je bila solidna, međutim koliko znam otkupljivači su trenutno zastali i čekaju kakva će situacija biti u Srbiji, gdje je cijena nešto viša nego kod nas. Prema mojim saznanjima, to je od sedam od osam KM po kilogramu maline“, naglasio je Dojčinović.

Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara „Vilamet“ iz Milića, Srebrenice i Bratunca, rekao je prije nekoliko dana da otkupljivači i ove godine prave međusobne dilove i nastupaju monopolistički, što je prevršilo svaku mjeru.

„Oni se međusobno dogovore i limitiraju otkupnu cijenu. Berba se za nekoliko dana završava jer ove sezone traje kraće zbog suše, a otkupljivači još nisu objavili konačnu cijenu“, rekao je Stojanović.

On je naveo da vlasnici većih hladnjača čekaju kraj berbe i ucjenjuju uzgajivače ne saopštavajući cijenu.

Reklama

„Dogovorili smo se da iduće godine podržimo manje hladnjače čiji su vlasnici korektniji i njima ćemo predavati rod maline jer bolje plaćaju. Nekoliko hladnjačara iz srednjeg Podrinja objavilo je otkupnu cijenu od sedam do devet KM po kilogramu, čime uzgajivači nisu zadovoljni. Neprihvatljivo je da cijena bude niža nego u Srbiji, gdje je 10 KM po kilogramu, jer se radi o istoj vrsti i kvalitetu“, kazao je Stojanović.

Ivan Todić, direktor Zemljoradničke zadruge Srebrenica, kazao je da će cijena maline biti viša nego prošle godine.

„Još ove i naredne sedmice je berba maline i čim se završi onda ćemo vjerovatno imati neku konkretnu cijenu po kilogramu ovog voća. Ona će sigurno biti viša nego prošle godine, kada je otkupna cijena bila 6,5 KM“, rekao je Todić.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu