TRŽIŠTA
Raste minimalac u Njemačkoj: „Najveći skok plata u životima pojedinaca“
Od 1. oktobra zakonom propisana minimalna plata u Njemačkoj ići će na dvanaest evra po satu sa sadašnjih 10.45 evra.
Šta to znači za ljude s mini i midi poslovima?
Nova minimalna plata donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlene na mini poslovima i zaposlene na srednjim poslovima. Anke Marks, advokat u Radničkoj komori Sarlanda, objašnjava da će gornja granica zarade za male poslove od oktobra porasti s 450 evra na 520 evra.
Ubuduće će se ograničenje temeljiti na sedmičnom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plati. „S minimalnom platom od dvanaest evra možete raditi oko 43 sata mjesečno“, kaže Marks. Međutim, moraju se uskladiti samo plate, a ne radno vrijeme u ugovoru.
Šta su mini poslovi?
Mini poslovi su manji poslovi u kojima zaposleni rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 evra mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za socijalno osiguranje.
Osnovno pravilo za mini poslove je da se svako ko u prosjeku zarađuje više od 450 evra (od oktobra 520 evra) mjesečno ne smatra radnikom u mini poslu. Postoje izuzeci ako zaposleni samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.
Od 1. oktobra, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposleni smiju premašiti granicu za male poslove od 520 evra samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marks. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1.040 evra.
„Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7.280 evra godišnje umjesto načelno mogućih 6.240 evra“, izračunao je Marks. Promjene su utvrđene zakonom.
Midi poslovi
Novosti postoje i za zaposlene na takozvanim midi poslovima. Do sada su smjeli zarađivati između 450.01 i 1.300 evra mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu plaćaju svoje socijalno osiguranje iako s nižim doprinosima za zaposlene od onih koji normalno zarađuju.
Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Skladno tome, s novom minimalnom platom i ovdje se povećavaju granice: zaposleni na srednjim poslovima od oktobra mogu zarađivati između 520.01 i 1.600 evra. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i „klizećim zonama“.
U donjem dijelu ove klizne zone midi radnici su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava Marks. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1.600 evra doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa, prenosi „Fenix Magazin“.
Index.hr
TRŽIŠTA
Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU
Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)
ANALIZE
Suzbijanje cijena glavni zadatak
Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca