Vezivanje zabrane nekog GMO proizvoda uz eksplicitne naučne dokaze o štetnosti tog konkretnog proizvoda predstavljalo bi veliku promjenu u EU, gdje sada vlada princip opreza prema GMO-u pa se polazi od pretpostavke da su takvi proizvodi štetni osim ako se ne dokaže suprotno, dok bi po američkoj ideji, čini se, pretpostavka bila da nisu štetni osim ako se ne dokaže suprotno.

Obe strane žele što više

– Ovi dokumenti koji su procurili daju nam dosad nezabilježen uvid u američke zahtjeve da se kroz TTIP snizi ili zaobiđe zaštita koju EU ima u području životne sredine ili javnog zdravlja – rekao je Jorgo Riss, direktor Greenpeacea za područje EU.

– Pregovaračka pozicija Europske unije vrlo je loša, a pregovaračka pozicija SAD-a grozna. Mogućnost da se u TTIP-u napravi kompromis između te dvije pozicije djeluje strašno – dodao je Riss.

Biljana Borzan (SDP), jedna od jedanaestoro hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu, kaže da nije nimalo iznenađena onim što je pročitala u dokumentima koje je objavio Greenpeace, a koji nisu dosad bili dostupni ni europarlamentarcima jer se pregovori o TTIP-u odvijaju vrlo tajno i u zatvorenom krugu pregovarača.

– Nisam nimalo iznenađena jer sam još prošle godine, kad sam bila u Washingtonu, dobila dojam da će to biti veliki kamen spoticanja. U Washingtonu smo imali zaista intenzivno organizovane sastanke u Kongresu, njihovom ministarstvu poljoprivrede, FDA-u i puno drugih institucija koje imaju veze s pregovorima o TTIP-u i oni su se u svim tim razgovorima postavljali pomalo ironično prema našem evropskom sistemu. Naš sistem opreza prema GMO-u posmatrali su s visine. Sve su nam vrijeme govorili da kroz TTIP žele imati sistem u kojem sve mora biti naučno dokazano u slučajevima kad je neki proizvod štetan, a ne da se proizvodi s miču tržišta iz opreza – kaže Borzan.

Reklama

To je, dodaje, veliki kamen spoticanja jer su i poslanici u EP-u, a i Europska komisija koja vodi pregovore o TTIP-u s Amerikancima, jasno postavili crvene linije u zaštiti hrane, ispod kojih ne namjeravaju ići.

Greenpeace procjenjuje da bi, u slučaju da EU prihvati američke pregovaračke stavove, pesticidi za koje je naučno dokazano da uzrokuju karcinom mogli biti odobreni za distribuciju na evropskom tržištu osim ako ne postoji 100-postotni konsenzus o njihovu štetnom dejstvu. Postojeći evropski propisi, upravo suprotno, teret dokazivanja stavljaju na proizvođača koji mora dokazati, prije no što dobije dozvolu za stavljanje na tržište, da njegov proizvod ni na koji način nije štetan.

– Mnogi današnji naslovi koji oko toga dižu uzbunu samo su bura u čaši vode – komentarisala je juče Cecilia Malmström, evropski predstavnik za trgovinu, koja je u Evropskoj komisiji zadužena za pregovaranje s Amerikancima o TTIP-u. Po njoj, potpuno je normalno da obe strane u pregovorima žele postići što je više moguće svojih ciljeva, ali to ne znači da druga strana popušta tim zahtjevima niti da se dvije strane moraju naći na pola puta. U područjima gdje se EU i SAD previše razilaze jednostavno neće biti dogovora, objasnila je Malmström.

Merkel: Moramo se sabrati

– Nijedan trgovinski sporazum EU neće sniziti naš nivo zaštite potrošača ili sigurnosti hrane ili životne sredine. Trgovinski sporazumi neće promijeniti naše zakone o GMO-u, ni o tome kako se proizvodi sigurna govedina, ni kako se štiti životna srednina – poručila je Malmström. Dodala je kako sporazum s Amerikancima može samo promijeniti regulativu tako da je učini snažnijom, da propisi postanu još snažniji nego prije, ali nikako slabiji.

Pregovori o TTIP-u počeli su u julu 2013., dosad je održano 13 krugova pregovora, a američki predsjednik Barack Obama prošloga je tjedna, tokom posjeta Njemačkoj, pozvao Evropljane da se pregovori završe do kraja ove godine. Obama smatra da će te pregovore biti teže završiti nakon što u Bijelu kuću uđe novi predsjednik. Angela Merkel, kancelarka najmoćnije evropske zemlje u kojoj se čak trećina ispitanika protivi TTIP-u upravo zbog straha od GMO-a, ali i drugih aspekata sporazuma, rekla je Obami kako TTIP smatra dobrim za američku, njemačku, ali i evropsku privredu.

Reklama

– Kad vidim koliko su već uznapredovali pregovori o Transpacifičkom trgovinskom sporazumu, mogu samo reći da se moramo sabrati i požuriti – poručila je Merkel prije tjedan dana.

1. Opasne hemikalije

Evropski pristup je takav da se opasne hemikalije uklanjaju s tržišta, dok bi u TTIP-u ipak mogao prevladati američki pristup da se opasne hemikalije poboljšaju a da se prethodno ne uklone s tržišta.

2. Obrnuto dokazivanje štetnosti

EU sada zahtijeva od proizvođača da dokazuju da njihov proizvod nije štetan, a SAD traži da se nakon TTIP-a takvi proizvodi mogu puštati na tržište osim ako se ne dokaže 100-postotni konsenzus da su štetni.

3. Genetski modifikovana hrana

Reklama

Američki pregovarači spominju “proizvode moderne poljoprivredne tehnologije”, a Greenpeace upozorava da se takvim izrazom zapravo traži uklanjanje trgovinskih barijera za uvoz GMO-a u EU.

4. Poljoprivreda

EU i SAD imaju različit pristup. EU želi i nakon TTIP-a moći promovisati zaštitu javnog zdravlja, sredine i kulturne različitosti EU. SAD smatra da takvi zahtjevi narušavaju slobodnu trgovinu i traži niže standarde zaštite.

5. Skriveni uticaj industrije

Dokumenti otkrivaju da se pregovarači SAD-a i EU konsultuju s predstavnicima industrije i trgovinskim organizacijama prije no što formiraju svoje pregovaračke stavove.

Pozitivni učinci TTIP-a u sektoru farmacije

Reklama

Hrvatska je jedna od tri države koje su Amerikancima u sklopu pregovora o TTIP-u prve poslale izvještaje o radu svoje agencije za lijekove i medicinske proizvode, otkrivaju tajni dokumenti koji su procurili do Greenpeacea. U sektoru farmacije ideja je, naime, da SAD i EU međusobno počnu priznavati inspekcije koje utvrđuju da se pri provođenju kliničkog ispitivanja lijeka poštuje tzv. dobra klinička praksa. Prije no što na takvu ideju pristane, američka agencija FDA želi sama provjeriti kako rade nadležne agencije iz 28 zemalja članica EU, a od osam zemalja koje su prve trebale poslati izvještaje Amerikancima su stigli samo izvještaji iz Švedske, Grčke i Hrvatske. Evroparlamentarka Biljana Borzan kaže kako je farmaceija sektor koji je dobar primjer mogućih pozitivnih učinaka TTIP-a. – Tu bi se dogodio snažan iskorak jer EU i SAD dvije su najjače zone farmaceutskih istraživanja u svijetu, a to su jako skupa istraživanja i razmjena podataka zasad ne funkcioniše dobro. A u razmjeni podataka mogla bi se unaprijediti medicinska nauka i to bi bila jako pozitivna stvar. Naravno, pod uslovom da tu ne bude nekakvih skrivenih zamki – kaže poslanica SDP-a u Evropskom parlamentu.

Foto: Reuters/Pixsell