Connect with us

PRIVREDA

Privreda zaradila 2,25 milijardi KM

Objavljeno

 


Pandemija virusa korona nije uspjela lani da pomrsi konce baš svim privrednicima, što potvrđuje rast neto dobiti od oko 332 miliona KM, međutim, gorak ukus ostavlja podatak da ima i onih koji nisu uspjeli da isplivaju iz krize pa su završili u minusu teškom skoro 600 miliona maraka.

U Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) navode da su finansijske izvještaje za prošlu godinu predala 10.442 pravna lica, što je za 197 više u odnosu na godinu ranije. U strukturi preduzeća većinu ili 43,21 odsto činila su mala preduzeća.

Prema njihovim podacima, ukupni prihodi iznosili su 24,4 milijarde maraka, što je za 15,75 odsto više u odnosu na godinu ranije. Istovremeno porasli su i ukupni rashodi za 16,33 odsto i iznosili su 22,5 milijardi maraka.

– Ukupan neto dobitak iznosio je 2,25 milijardi maraka, što je za 17,25 odsto više u odnosu na 2020. godinu – pokazuju podaci APIF-a. Osim toga, lani je porastao i neto gubitak za 62,84 odsto i iznosio je nešto više od 599 miliona maraka.

Privreda je lani uvećala i kapital za oko šest procenata te je iznosio nešto više od 23 milijarde maraka.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas” da i ovi podaci pokazuju da je prošla godina bila godina oporavka domaće privrede nakon problema uzrokovanih pandemijom virusa korona.

Reklama

– Ako posmatramo strukturu preduzeća koja su ostvarila neto dobitak, među 100 najvećih mali broj je onih iz prerađivačke industrije. S druge strane, vidimo da je porastao i neto gubitak i očigledno je da pojedina preduzeća, nažalost, zbog složenih uslova poslovanja nisu uspjela da se izbore sa svim problemima, što je uzrokovalo pad – rekao je Blagojević.

Ekonomista Goran Radivojac rekao je za “Glas Srpske” da je ovo logičan rezultat imajući u vidu sve poteškoće poslovanja sa kojima se privreda susrela usljed pandemije virusa korona.

– I mnogo uspješnije, jače i bolje privrede od naše su patile zbog nedostatka sirovine i nefunkcionalnosti tržišta. Prioritet je bio sačuvati zdravlje i živote ljudi, tako da je ovakav rezultat privrede dobrim dijelom očekivan. Kakva je situacija bila, dobro smo i prošli – istakao je Radivojac.

Obaveze

Prema podacima APIF-a, dugoročne obaveze prošle godine iznosile su 6,7 milijardi maraka i smanjene su za 2,02 odsto u odnosu na 2020. godinu, dok su kratkoročne obaveze povećane za 10,69 odsto i iznosile su 11,6 milijardi maraka. Koeficijent tekuće likvidnosti iznosio je 1,2, što je više u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosio 1,1.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu