BIZLIFE
Dodatna edukacija sve važnija na radnom mjestu
Formalno obrazovanje je važno, no neformalno postaje sve važnije, kako za zapošljavanje, tako i za napredak u karijeri. Na više od 200 ispitanika, Moj Posao je u suradnji s portalom Edu Centar, proveo istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije.
Većina onih koji traze posao (62%) osim formalnog obrazovanja pohađala je i dodatne edukacije kao što su strani jezici i informatički kurseve. Trećina ispitanika (38%) nikada nije pohađala dodatne edukacije.
Među ispitanicima koji su pohađali neki program dodatne edukacije, 25% ih je izjavilo da im je ona izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka, na 31% ispitanika nije imala pozitivan utjecaj, a 24% ispitanika kaže da su im neke edukacije pomogle, a neke nisu.
Polovici ispitanika neformalno obrazovanje dalo bolju podlogu
Samo 9% ispitanika smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom. Vrlo dobrim svoje obrazovanje je ocijenilo 31%, dobrim 36%, dovoljnim 12%, a nedovoljnim čak 13% ispitanih.
Za razliku od formalnog obrazovanja za kojeg 40% ispitanika smatra da im je dalo vrlo dobru ili odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom čak polovica ispitanika (48%) smatra kako im je neformalno, odnosno dodatno obrazovanje dalo vrlo dobru ili odličnu podlogu.
Što se tiče podmirenja troškova edukacije, čak 68% ispitanika edukaciju je pohađalo isključivo o svom trošku. Na trošak poslodavca edukaciju je pohađalo 26% ispitanika što je značajno više nego prije dvije godine kada je svega 15% ispitanika imalo tu mogućnost. Za svega 6% ispitanika poslodavac je djelomično snosio trošak edukacije.
Najzanimljivije edukacije iz područja stranih jezika te komunikacijskih i prezentacijskih vještina
Više od polovice ispitanika najviše zanimaju edukacije iz područja stranih jezika (govornih) te se taj postotak nije mijenjao unazad dvije godine. Na drugom mjestu (46%) nalaze se komunikacijske i prezentacijske vještine te poslovni strani jezici.
Za napredne i specijalizirane informatičke programe zainteresirano je 38% ispitanika. Najmanje zanimanje su pokazali za specijaliziranim prodajnim vještinama (9%) te tehničkim i strojarskim vještinama (10%).
Prilikom odabira edukacijskog centra i programa edukacije ispitanicima se na prvom mjestu nalazi kvaliteta edukacijskog materijala (94%), a na drugom mjestu cijena edukacijskog programa (88%). Najmanje bitan element prilikom odabira edukacije je prepoznatljiv edukacijski centar (47%) i ime predavača (27%).
Poslodavci smatraju da bi se zaposlenici sami trebali brinuti za svoju edukaciju
Trećina ispitanika je, kao u prošlom istraživanju, izjavila kako njihovi poslodavci ne ulažu u njihovu edukaciju već smatraju kako bi zaposlenici to trebali samostalno učiniti. Kako ulažu, ali ne dovoljno, smatra 20% ispitanika, dok za 19% ispitanika poslodavci ne ulažu ništa iako im je edukacija potrebna.
Čak 42% ispitanika spremno je sudjelovati u polovici troškova svoje edukacije, dok svega 7% posloprimaca ne bi sudjelovalo u dijeljenju troškova s poslodavcem.
Najveći postotak ispitanika (79%) na dodatnu edukaciju otišao je samoinicijativno. 11% ispitanika pohađalo je edukaciju koju je inicirao poslodavac i to za sve zaposlenike kompanije, a u svega 10% slučajeva edukaciju za zaposlenike inicirao je njihov nadređeni. Za 83% zaposlenika edukacija nije bila ničime uslovljena, dok je svega 9% ispitanika u zamjenu za edukaciju moralo potpisati ugovor kojim se obavezuju na rad za tog poslodavca idućih nekoliko godina.
Prosječan iznos edukacije plaćene od strane poslodavca iznosi 750 KM
20% ispitanika, od onih koji rade i kojima je poslodavac platio edukaciju, u posljednjih godinu dana, edukaciju su dobili u iznosu od prosječno dvjesta do petsto KM, te isto toliko njih (20%) u iznosu od 125 do 250 KM. 18% ispitanika pohađalo je edukaciju u vrijednosti od 500 do 750 KM.
Kada bi zbog dodatne edukacije stekli nove vještine i povećali mogućnosti apliciranja na bolje radno mjesto, ispitanici bi bili spremni mjesečno izdvojiti u prosjeku 300 KM.
On – line edukacija ispitanicima nije primamljiva opcija
Najviše ispitanika (38%) izabralo bi kombinaciju fizičke i online edukacije. Isključivo u fizičkom obliku edukaciju bi izabralo 34% ispitanika, dok bi svega 9% ispitanika učilo on-line putem. Petini ispitanika (20%) svejedno je u kojem je obliku edukacija koju pohađaju.
Izvor: profitiraj.hr
BIZLIFE
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
PRIVREDA
Konferencija “Forward” sutra u Banjaluci: Digitalne inovacije preduslov rasta

Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima. (više…)
LIČNE FINANSIJE
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca

Kako uštedeti više novca je tema koja sve zanima, posebno poslije praznika i kad počnemo da razmišljamo o ljetovanju. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke