PRIVREDA
GRAWE osiguranje drugu godinu zaredom ostvarilo najveću dobit od osnivanja
GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo u 2015. godini ostvarilo je ukupnu premiju u iznosu od 30,14 miliona KM i rast polisirane premije od 6,5% dok je ostvarena dobit drugu godinu zaredom najveća od osnivanja Društva.
U odnosu na tržište koje je raslo 2,7%, GRAWE je ostvarilo tri puta veći rast što je nastavak višegodišnjeg uspješnog poslovanja, a visok stepen solventnosti od 272% garant je dugoročne stabilnosti i sigurnosti sredstava klijenata.
Predsjednik Uprave GRAWE osiguranja, Fikret Hodžić, istakao je da je protekla godina za GRAWE bila iznimno uspješna te da Društvo ima postepen i stabilan rast tržišnog učešća koji je premašio planiranih 7%. “Ono što je najbitnije za naše osiguranike je da mi u svakom trenutku raspolažemo sa 2,72 puta više finansijskih sredstava za izmirenje šteta, plata i drugih poslovnih obaveza. Jednostavno rečeno, kod nas su svi tri puta sigurniji“, rekao je Hodžić te dodao da je GRAWE u protekloj godini značajna sredstva uložilo u društveno odgovorno poslovanje i edukaciju vlastitih kadrova.
Naglašavajući da je GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo jedan od najstabilnijih osiguravatelja u Bosni i Hercegovini i regiji, članica Uprave Jasminka Turbo, istakla je da je GRAWE svojom poslovnom politikom uspjelo da i u kriznim vremenima raste, razvija se i bude pouzdan partner kako korisnicima tako i poslovnim partnerima i saradnicima.
„Redovno ispunjavamo svoje obaveze i svi koji posluju sa nama znaju da bez straha mogu računati na svoj novac. Ponosimo se na činjenicu da poslujemo tek osamnaest godina, a da imamo najveću aktivu u poređenju sa svim drugim osiguravajućim društvima koja posluju u Bosni i Hercegovini“, navela je Turbo te dodala da su kapital i aktiva Društva rasli više od 8%.
Navodeći da je osiguranje života core business GRAWE osiguranja, članica Uprave Alma Numanović-Osmančević rekla je da je GRAWE kolektiv ponosan na činjenicu da na tržištu Bosne i Hercegovine nudi najkompletnije proizvode životnog osiguranja.
„Naš proizvod GRAWE ELITE 20 PLUS pored pokrića za smrt i doživljenje osigurava i od najvećeg broja teških bolesti, a za istu premiju osiguravamo i djecu ugovarača jer zaista želimo biti uz naše osiguranike kada im pomoć bude potrebna. Pored ovoga ponosni smo i na naš proizvod GRAWE KIDS koji roditeljima omogućava da djecu osiguraju od rođenja te da ujedno uštede novac za njihovu bolju budućnost“, istakla je Numanović-Osmančević.
Za kraj, iz GRAWE osiguranja ističu podatak da je do 2016. godine osiguravajuće društvo imalo 1.890 doživljenih polica životnog osiguranja, a ukupni isplaćeni iznos za doživljenja je 22,7 miliona KM. U budućnosti se očekuje značajan rast doživljenja, ali i obnove ugovora osiguranja što potvrđuje povjerenje klijenata u GRAWE osiguranje.
GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo prvo je osiguravajuće društvo sa stranim kapitalom osnovana u Bosni i Hercegovini, a svoje uspješno poslovanje počelo je 1998. godine. Umijeće poslovanja, GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo temelji na respektabilnom znanju i više od 188 godina dugoj tradiciji poslovanja matičnog društva Grazer Wechselseitige Versicherung AG iz Austrije. Trenutno, usluge GRAWE osiguranja d.d. Sarajevo dostupne su u 36 ureda širom FBiH u kojima radi više od 250 zaposlenika.
Izvor: Klix.ba
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli