PRIVREDA
Raspisan konkurs za podsticaje reciklera i proizvođača kesa
BEOGRAD – Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine rasisalo je danas konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za 2016, za reciklere i proizvođače kesa, koja će biti isplaćena iz budžeta za narednu godinu.
Kako je izjavila ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković taj resor je samo u prethodne dvije godine reciklažnoj industriji isplatilo oko četiri milijarde dinara.
Na konkurs se mogu prijaviti operateri postrojenja za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije, kao i proizvođači kesa „tregerica“ za višestruku upotrebu debline veće od 20 mikrona.
Ministarka je podsjetila da je to ministarstvo ove godine uradilo mnogo u oblasti životne sredine, prije svega kroz zakonsku regulativu i kao jedan od značajnih pomaka navela osnivanje Zelenog fonda, koji će obezbjediti stabilno i sistemsko finansiranje životne sredine u narednom periodu.
Konkursom je predviđeno da se za ponovnu upotrebu i korišćenje otpadne gume kao sekundarne sirovine dobija 18.390 dinara po toni, a za tretman otpadnih guma radi dobijanja energije 3.606 dinara.
Za ponovno korišćenje i reciklažu otpadnih ulja kao sekundarne sirovine dobijaće se 10 dinara po kilogramu, dok će se za tretman otpadnih ulja radi dobijanja energije pet dinara po kilogramu, osim za otpadna jestiva ulja.
Za ponovnu upotrebu i reciklažu otpadnih startera, akumulatora, industrijskih baterija i akumulatora predviđeno je 14,5 dinara po kilogramu, dok će se za korišćenje i reciklažu otpadnih prenosnih akumulatora ili startera dobijati 145,5 dinara po kilogramu.
Proizvođači kesa „tregerica“ za višestruku upotrebu, debljine veće od 20 mikrona, dobijaće 6.010 dinara po toni, a za one koje sadrže biorazgradive aditive podsticaj će biti 8.414 dinara po toni.
Za ponovnu upotrebu i reciklažu otpadne električne i elektronske opreme kao sekundarne sirovine, u zavisnosti od tipa uređaja, podsticajna sredstva će iznositi od 13 do 108 dinara po kilogramu.
Prijave za konkurs primaju se do 31. januara 2017, saopštilo je Ministarstvo poljoorivrede.
Izvor: Tanjug
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke