Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga bankama je dozvoljeno da prodaju samo problematične kredite preduzeća, ali ne i građana. Međutim, ovo će se vrlo ubrzo promijeniti budući da se Srbija obavezala, sporazumom koji je potpisali sa Međunarodnim monetarnim fondom, na rješavanje situacije sa problematičnim kreditima, čiji je iznos odavno premašio petinu svih odobrenih. Strategija na nivou države je donijeta, akcioni plan takođe, a u cijelu priču su uključene i međunarodne finansijske institucije.

Pitanje prodaje loših kredita građana praktično je pitanje dana.

U Narodnoj banci Srbije ističu da će ova oblast uskoro biti regulisana novim zakonom o nedepozitnim kreditnim institucijama.

“Vodeći računa o rizicima kojima su građani kao korisnici kredita izloženi, a posebno ne dovodeći u pitanje uspostavljeni nivo zaštite korisnika finansijskih usluga, NBS razmatra model nedepozitnih kreditnih institucija kojima bi, pored banaka, bilo dozvoljeno da otkupljuju ovu vrstu kredita – ističu u NBS. – NBS će regulisati rad nedepozitnih kreditnih institucija, one će biti obveznici primjene propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga i njihovo poslovanje će takođe biti pod nadzorom NBS.

U okviru NBS formirana je radna grupa čiji je zadatak izrada propisa kojim bi se omogućilo poslovanje tih institucija u Srbiji. Jer, prema Zakonu o bankama niko, osim banaka, trenutno ne može da se bavi poslovima kreditiranja, osim ako za to nije ovlašćen zakonom. Tek kada se uspostavi zakonski okvir za funkcionisanje nedepozitnih kreditnih institucija, postoji mogućnost izmjene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

“Imajući u vidu složenost i osetljivost pitanja ustupanja potraživanja od fizičkih lica, NBS oprezno pristupa tim aktivnostima” – ističu u NBS, i uvjeravaju građane da nema razloga za strah da će im biti uskraćena ili umanjena bilo koja prava. Jer, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga garantuje da dužnik ne može ničim biti doveden u nepovoljniji položaj od onog u kome bi bio da potraživanje nije preneto.

Reklama

Što se tiče izvršitelja, oni se povodom najava novih propisa još ne izjašnjavaju.

“Izvršitelji vrše naplatu potraživanja kako banaka, tako i drugih privrednih subjekata na osnovu sudske odluke i u postupku i koji reguliše Zakon o izvršenju i obezbjeđenju” – kaže kratko Svetlana Manić, zamjenik predsednika Komore izvršitelja. – Kako povjerioci raspolažu svojim potraživanjima prije nego što pokrenu postupak prinudne naplate, izvršiteljima nije poznato, to je stvar povjerioca i njegove poslovne politike.

U jednoj od ovih agencija objašnjavaju da su njihove procedure usmjerene na naplatu vansudskim putem:

“Kada otkupimo potraživanje, u aktivnoj komunikaciji sa dužnikom pokušavamo da pronađemo konstruktivno rešenje koje bi odgovaralo konkretnoj situaciji u kojoj se dužnik nalazi, poput produžavanja roka za otplatu, ako je ostalo bez posla i slično. Ako i pored predloženih rješenja ne želi da sarađuje, primorani smo da potraživanje naplatimo kroz sudski postupak. Tako se dužnik izlaže dodatnim troškovima.

Kada je u pitanju praksa u regionu, npr. u Hrvatskoj je zakonom dozvoljeno ustupanje potraživanja od fizičkih lica, pa je u protekle četiri godine ukupno prodato 1,3 milijarde evra duga građana, ne računajući kamatu. Očekuje se da se na tržištu ove zemlje tokom ove godine ponudi još oko 1,9 milijardi evra problematičnih zajmova. Najveći dio odnosi se na hipotekarne kredite.

U BiH prodaja potraživanja od građana nije dozvoljena, dok u Makedoniji jeste, ali se ne bilježe značajnije prodaje.

Reklama

Izvor: Novosti