BIZLIFE
Da li ste drugačiji: Naučite razliku da biste počeli da napredujete
Hans Buster, osnivač Synergy Talents i profesionalni kouč kaže ako ste nekada za sebe ili svoj biznis rekli da ste drugačiji? A da ste unikatni? Ima li uopšte razlike između ova dva pojma?
Koja je razlika?
Bilo da se radilo o biznis iil ličnom koučingu, nerijetko sam čuo svoje klijente kako kažu da su drugačiji, misleći da time ističu svoje vrijednosti i snage. Međutim, između pridjeva drugačiji i unikatan postoji fundamentalna razlika, a to je razlika u fokusu.
Reći da ste drugačiji, vi usmjeravate fokus na druge ljude i uspoređujete vaše osobine, talente, dostignuća sa nekim drugim. Sa druge strane, kada kažete da ste unikatni, fokus je na vama samima. Unikatnost u sebi ne sadrži nikakvu prethodnu komparaciju.
Daću vam primjer…
Jednom prilikom kada sam držao razgovor za posao, svakom kandidatu sam, između ostalog, postavio pitanje – „Zbog čega bismo odabrali Vas umjesto nekog drugog?“. Jedan od kandidata istakao je kako je on od mnogih koji se prijavljuju za posao bolji jer posjeduje određeni set vještina koji smatra da drugi nemaju.
Međutim, teško je uopšte reći zašto ste drugačiji od drugih kandidata jer da biste tako nešto mogli da kažete, morali biste sve da ih znate. Pa čak i da ih zaista znate, morali biste da razmišljate o tome kakvi su drugi kandidati i da napravite poređenje. Primjećujete li kako ovo troši vašu energiju na pogrešan način?
Drugi kandidat na istom razgovoru za posao dao je odgovor na prethodno pitanje: „Ja sam timski igrač i volim da radim sa ljudima“. Takođe je istakao koje talente posjeduje i na koji način vjeruje da može da pomogne kompaniji.
Tako je odmah privukao moju pažnju jer je istakao kako je jedinstven, ne u poređenju sa drugima, već sam za sebe. Naravno, drugi kandidat je bio odabran za posao. Tako da ako ste i sami kandidat za posao, trebalo bi da se potrudite da objasnite šta su vaše snage i kako se to uklapa u kompaniju za čiju poziciju konkurišete.
Nemojte se porediti sa drugima
Tendencija poređenja je nešto sa čime se stalno susrećem u svom poslu. Klijentima tada kažem da postave sebi pitanje: „Zašto mi je fokus na drugima?“, „Zašto razmišljam kakvi su drugi?“, „Kako to meni može pomoći u životu?“. Kada ljudi počnu da se pitaju, onda konačno i dođu do odgovora i shvate da drugi ljudi nisu bitni za njihov uspeh. Što je najznačajnije, onda počnu da cijene ono što posjeduju, a tada kreće ekspanzija i napredak, kako u poslu, tako i na svim ostalim poljima.
Kada me na poslovnim sastancima pitaju zašto je naš koučing program ili neki trening drugačiji od ostalih koji se nude na tržištu, nikada ne govorim kako smo mi drugačiji u odnosu na konkurenciju i u čemu smo bolji, već sa osobom preko puta stola podijelim šta je to u šta mi verujemo i opišem zašto su naši programi jedinstveni.
Energija koju ulažete u lično brendiranje ili brendiranje vašeg biznisa najbolje je iskorišćena kada je usmjerite na ono što vas čini unikatnim – vaše snage i talente. To je ono zbog čega ste vrijedni i što vam otvara vrata za nove klijente i odnose, a ne ono zbog čega se razlikujete od drugih. Morate biti ono ko jeste jer ćete samo tada uspjeti da dođete do željenih rezultata.
Izvor: Bizlife
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima. (više…)
Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE4 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE10 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE9 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI10 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE8 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca