PRIVREDA
IKEA: Ne želimo doći u zemlju gdje će se naš stolić percipirati kao skup
SARAJEVO – Branding konferencija 06 ugostila je Igora Štefanaca, direktora korporativne komunikacije za Jugoistočnu Evropu u kompaniji IKEA, koji je za Klix.ba objasnio zašto popularni proizvođač namještaja još uvijek ne dolazi u BiH.
„Vidimo da imamo dosta kupaca i posjetilaca iz BiH i zbog toga nam je drago. Trenutno IKEA Hrvatska pripada regionalnoj organizaciji IKEA Jugoistočna Evropa i tu spadaju još Slovenija, Srbija i Rumunija. Teško je u ovom trenutku predvidjeti da li ćemo se širiti na druge zemlje bivše Jugoslavije jer u ovom trenutku ne postoji odluka vezana za Bosnu i Hercegovinu i maloprodaje“, rekao je Štefanac za Klix.ba.
On je istakao bitnost saradnje IKEA-e s domaćim proizvođačima koji uz višemilionske ugovore kreiraju proizvode za IKEA-u i u konačnici sve te proizvode izvoze.
„IKEA na taj način poboljšava izvoz Bosne i Hercegovine“, objašnjava Štefanac koji je napravio paralelu sa situacijom kada IKEA nije postojala ni u Hrvatskoj
„Inicijativa za IKEA-u u Hrvatskoj počela je 2006. godine jer su ljudi do tada morali ići u Grac. Ljudi su postavljali pitanja zašto IKEA, koja se trebala otvoriti 1991. godine, ne dođe u Hrvatsku.
Prvo su se morale poklopiti neke stvari, a prvenstveno ekonomija, jer IKEA ne želi doći u zemlju u kojoj će njen pristupačni proizvodi važiti kao skup. Kada budete pogrešno percipirani, kao robna kuća koja prodaje skupe stvari, to je vrlo teško ispraviti“, objasnio je Štefanac.
On ne zaključio da IKEA upravo zato radije čeka da se ekonomija neke zemlje dovoljno popravi da neki stolić koji je danas skup zapravo postane prihvatljiv za većinu ljudi.
Što se tiče marketinških alata o kojima je danas u Sarajevu bilo najviše riječi, Štefanac naglašava kako je svijet odavno postao globalno selo te da ono što je aktuelno u Evropi dakako postaje pristupačno u našim krajevima.
„Mislim da ne kaskamo, štaviše nove stvari brzo implementiramo, a naši kupci vrlo brzo prihvataju nove tehnološke trendove. Okrećemo se digitalnom dobu mada je televizija kod nas još uvijek ‘bog’. Iako to samo po sebi nije loše, ali u uporedbi sa Evropom mi TV gledamo natprosječno i to u marketingu traži dodatne novce“, rekao je Štefanac.
On je rekao kako je svima u interesu da uštede sredstva tako da je logično da kompanije koriste isti alat u više regija ukoliko on pokazuje rezultate. Štefanac je to spomenuo u kontekstu moguće segregacije grupa potrošača.
„Onaj ko razumije tržište mora uzeti u obzir i određene zakone. Hrvatsko i bh. tržište, iako su dosta slični, mogu imati neke finese na koje treba obratiti pažnju“, dodao je Štefanac.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke