PRIVREDA
Vodič za sezonce: Šta se bere i kolika je zarada
BEOGRAD – Sezona branja voća svake godine nezaposlenima nudi priliku da zarade novac, ali je zainteresovanost jako mala.
Dijelom zbog toga što za dnevnicu od 1.500 dinara morate da se pomučite i do 10 sati na suncu, a delom i zbog činjenice da je sve teže pronaći ovakve oglase po internetu i omladinskim zadrugama.
Aleksandar A. (24) iz Beograda tri godine je radio kao berač malina u okolini Arilja i kaže da je do posla došao tako što je po preporuci starijeg druga otišao i popričao direktno sa gazdom domaćinstva.
„Dobio sam prenoćište, hranu i 30 dinara po ubranom kilogramu. Uspjevao sam dnevno da zaradim oko 1.500 dinara, a dešava se da u toku dana naberem i po 80 kilograma pa dobijem više. Moj savjet ljudima je da odu dirktno u domaćinstvo i traže posao“, savjetuje ovaj mladi Beograđanin.
Poljoprivredna zemlja poput Srbije na ljeto zahteva mnogo radne snage za branje voća, povrća i bilja, ali iz godine u godinu sve manje ljudi je zainteresovano za ovaj posao. Miroslav Kiš, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprovrednika, za „24 sata“ kaže da uvek ima ljudi koji hoće da rade, ali ih je teško natjerati da po desetak sati dnevno provode na suncu.
Branje voća je sezonski posao koji nije nimalo lak, pa iako može da donese za naše uslove dobru zaradu, nije primamljiv ljudima. U Srbiji se bere jagodičasto voće, a to su jagode i maline, zatim trešnje, višnje, jabuke, kruške… Tu je i povrće, pa su potrebni ljudi za papriku, paradajz, krastavac, ali i duvan i druge biljke – ističe on.
Jako je teško govoriti o dnevnici kada je ovaj vid posla u pitanju, jer se najčešće naplata vrši po učinku. Dakle, neko može za sat vremena da zaradi 300 dinara, a neko 100, jer se novac daje po kilogramu ubranog ploda. Rad u plasteniku je možda najmanje isplativ, pa je dnevnica oko 1.200 dinara.
„Iskusan malinar može dnevno da zaradi 3.000 dinara, a tu je i hrana, smještaj i prevoz koji najčešće poslodavac oobezbjeđuje“, kaže sagovornik lista, ističući da prilikom razgovora sa poslodavcem obavezno potvrdite da li su vam ovi uslovi omogućeni.
Ipak, za razliku od prethodnih godina, na sajtovima gotovo da nema oglasa za ove sezonske poslove. Iz Omladinske zadruge „Bulevar“ Breda Milić naglašava da oni ne nude ovakve poslove prevashodno zato što poslodavci takve radnike više ne traže na taj način.
Poslodavcima je bitno da se radi o iskusnom i sposobnom radniku, koji zna kako se posao radi. Naime, voće mora da se ubere u određenom roku, ne može mjesecima da se radi, prosto zbog kvaliteta samog ploda, i zato ovo ne može baš bilo ko da radi – naglašava ona.
Sa ovim se slažu i iz jagodinske OZ „Svetozarevo“, u kojoj već dugo nema ovakvih oglasa. Na naše pitanje kako mladi koji žele da rade kao berači voća mogu da dođu do ovog posla, jedini odgovor je – preko klasičnih oglasa ili direktnim kontaktom.
Izvor: 24 sata
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
FINANSIJE5 meseci prije
Prosječna plata u Republici Srpskoj u martu iznosila 1.258 KM
-
TEHNOLOGIJA10 meseci prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja