Connect with us

PRIVREDA

Vodič za sezonce: Šta se bere i kolika je zarada

BEOGRAD – Sezona branja voća svake godine nezaposlenima nudi priliku da zarade novac, ali je zainteresovanost jako mala.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Dijelom zbog toga što za dnevnicu od 1.500 dinara morate da se pomučite i do 10 sati na suncu, a delom i zbog činjenice da je sve teže pronaći ovakve oglase po internetu i omladinskim zadrugama.

Aleksandar A. (24) iz Beograda tri godine je radio kao berač malina u okolini Arilja i kaže da je do posla došao tako što je po preporuci starijeg druga otišao i popričao direktno sa gazdom domaćinstva. 

„Dobio sam prenoćište, hranu i 30 dinara po ubranom kilogramu. Uspjevao sam dnevno da zaradim oko 1.500 dinara, a dešava se da u toku dana naberem i po 80 kilograma pa dobijem više. Moj savjet ljudima je da odu dirktno u domaćinstvo i traže posao“, savjetuje ovaj mladi Beograđanin. 

Poljoprivredna zemlja poput Srbije na ljeto zahteva mnogo radne snage za branje voća, povrća i bilja, ali iz godine u godinu sve manje ljudi je zainteresovano za ovaj posao. Miroslav Kiš, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprovrednika, za „24 sata“ kaže da uvek ima ljudi koji hoće da rade, ali ih je teško natjerati da po desetak sati dnevno provode na suncu. 

Branje voća je sezonski posao koji nije nimalo lak, pa iako može da donese za naše uslove dobru zaradu, nije primamljiv ljudima. U Srbiji se bere jagodičasto voće, a to su jagode i maline, zatim trešnje, višnje, jabuke, kruške… Tu je i povrće, pa su potrebni ljudi za papriku, paradajz, krastavac, ali i duvan i druge biljke – ističe on. 

Reklama

Jako je teško govoriti o dnevnici kada je ovaj vid posla u pitanju, jer se najčešće naplata vrši po učinku. Dakle, neko može za sat vremena da zaradi 300 dinara, a neko 100, jer se novac daje po kilogramu ubranog ploda. Rad u plasteniku je možda najmanje isplativ, pa je dnevnica oko 1.200 dinara. 

„Iskusan malinar može dnevno da zaradi 3.000 dinara, a tu je i hrana, smještaj i prevoz koji najčešće poslodavac oobezbjeđuje“, kaže sagovornik lista, ističući da prilikom razgovora sa poslodavcem obavezno potvrdite da li su vam ovi uslovi omogućeni. 

Ipak, za razliku od prethodnih godina, na sajtovima gotovo da nema oglasa za ove sezonske poslove. Iz Omladinske zadruge „Bulevar“ Breda Milić naglašava da oni ne nude ovakve poslove prevashodno zato što poslodavci takve radnike više ne traže na taj način. 

Poslodavcima je bitno da se radi o iskusnom i sposobnom radniku, koji zna kako se posao radi. Naime, voće mora da se ubere u određenom roku, ne može mjesecima da se radi, prosto zbog kvaliteta samog ploda, i zato ovo ne može baš bilo ko da radi – naglašava ona. 

Sa ovim se slažu i iz jagodinske OZ „Svetozarevo“, u kojoj već dugo nema ovakvih oglasa. Na naše pitanje kako mladi koji žele da rade kao berači voća mogu da dođu do ovog posla, jedini odgovor je – preko klasičnih oglasa ili direktnim kontaktom.

 

Reklama

Izvor: 24 sata

 

 

 
 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu