PRIVREDA
Maline u hladnjači, cijena ni na vidiku
BANJALUKA – Berba maline u RS i BiH u punom je jeku, a domaći proizvođači ponovo su na ivici ambisa jer ne znaju koliko će novca dobiti za svoje plodove, budući da ih hladnjačari drže u neizvjesnosti i kalkulišu u vezi sa otkupnom cijenom.
Ekspanzija uzgoja ovog crvenog voća, koja je BiH zahvatila prije nekoliko godina, polako se gasi, a očajni malinari poručuju da su i ove godine satjerani uza zid jer rod uredno predaju otkupljivačima, a cijene nema ni na vidiku. Ogorčeni zbog situacije na tržištu i nerentabilnosti, pojedini proizvođači pribjegavaju radikalnim potezima i odustaju od berbe, ostavljajući maline da propadaju.
Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić ističe da će u regiji Birač ove sezone biti ubrano oko 3.000 tona maline, navodeći da proizvođači nikada nisu bili u goroj situaciji jer su prinuđeni da plodove svakodnevno nakon berbe predaju hladnjačarima, bez mogućnosti da utiču na cijenu.
– Malina je dobro rodila i kvalitet je odličan, ali problem je što hladnjačari preuzimaju voće, a niko ne spominje cijenu. Sve ide ka tome da ćemo na kraju biti dovedeni pred svršen čin i da će nam platiti onoliko koliko budu željeli – rekao je Alempić. Ističe da je stav svih malinara da cijena ne smije biti ni fening niža od prošlogodišnje, kada je kilogram ovog slatkog voća koštao između 1,8 i dvije marke.
– Neki hladnjačari su pominjali 1,5 KM po kilogramu i ako zaista budu toliko plaćali, to će dovesti do gašenja proizvodnje. Pozivam otkupljivače da što prije saopšte otkupnu cijenu kako bismo mogli izračunati isplati li nam se brati rod ili ostaviti da trune – rekao je Alempić i dodao da su u najvećim problemima malinari koji imaju zasade na većim površinama, zbog čega su primorani da angažuju berače, čiji rad plaćaju između 60 i 80 feninga po kilogramu.
Pritisnuti mukom zbog obezvrijeđenog rada, pojedini malinari okupljeni u Udruženju poljoprivrednika “Malinar” iz Kotor Varoša odlučili su da odustanu od berbe, a nekolicina njih već je pokosila svoje zasade.
– Četiri člana udruženja su uništila malinjake, a mnogi odustaju od berbe i sugrađanima dozvoljavaju da sebi naberu voća koliko žele. Zbog niske cijene, baš kao i lani, i ove godine ćemo podijeliti dosta malina – rekao je predsjednik ovog kotorvaroškog udruženja Aleksandar Stanić, ističući da malinari sa područja banjalučke regije muku muče i sa otkupom jer nijedna domaća hladnjača ne želi njihove maline, zbog čega robu predaju hladnjačarima iz FBiH.
Predsjednik udruženja “Travnička malina” Edin Memeledžija trenutnu situaciju ocjenjuje kao igranje živcima i strpljenjem malinara.
– Ako cijena bude nezadovoljavajuća, do jeseni će se uništiti izmeću 30 i 40 odsto malinjaka, a prognoze su da će vremenom sve utihnuti. Malina je 95 odsto bila izvozni proizvod i donosila je BiH godišnje 100 miliona KM i opet, uprkos tolikim prihodima, dozvoljava se da proizvodnja stane – rekao je Memeledžija.
Vlasnik hladnjače iz Bratunca Branislav Mićić do sada je otkupio oko 100 tona maline, istakavši da cijena neće biti poznata dok se ne završi berba.
Cijena svake godine ostaje nepoznata do kraja sezone, odnosno dok se ne vidi koliko maline ima na svjetskom tržištu i kolika je ponuda i potražnja. Mi čekamo da Srbija odredi cijenu, a budući da oni to još nisu uradili, ne možemo ni predvidjeti kolika će cijena biti – rekao je Mićić.
Zahtjevna proizvodnja
Edin Memeledžija kaže da je proizvodnja malina veoma zahtjevna, te da osim rada i truda zahtijeva velika ulaganja.
– To je osjetljiva voćka koja traži održavanje tokom cijele godine. Mnogo novca odlazi na navodnjavanje, tretiranje i angažovanje berača, koji rade za dnevnicu od 30 do 40 KM, plus hrana i piće. Cijena od 1,5 KM po kilogramu maline, uz sve pomenute troškove, snažno bi nas otresla o dno – rekao je Memeledžija.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca