PRIVREDA
U BiH 24 novine i magazina ugašeni za pet godina
BANJALUKA, SARAJEVO – U posljednjih pet godina zatvorena su 24 štampana medija, dnevne novine i magazini, a razlozi tome su višestruki, stoji u odgovoru BiH na upitnik Evropske komisije.
„Stanje u sektoru štampe je veoma loše, a postoji mnoštvo razloga za to počevši od velikih političkih pritisaka na slobodno izvještavanje, tužbi od strane političara i javnih dužnosnika i višestrukih novčanih sudskih presuda protiv medija i novinara, pa sve do visoke stope PDV-a“, navodi su u odgovoru.
Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Savjeta za štampu i onlajn medije u BiH, smatra da su štampani mediji u BiH u lošem stanju prvenstveno zbog ekonomskih pritisaka.
„Ono što je veliki problem su ekonomski pritisci koji se manifestuju kroz sudske tužbe po osnovu klevete protiv štampanih medija i nekoliko štampanih medija je ugašeno upravo zbog takve vrste pritisaka i izricanja tih novčanih penala po osnovu presuda koje su često vrlo sumnjivo utvrđene“, kazala je Zurovac za „Nezavisne“.
Prema njenim riječima, ako jedan medij ima 50 ili čak 100 tužbi za klevetu, onda sam proces, ističe, kakav god ishod bio, ugrožava ekonomsko stanje te redakcije.
„Slobodna Bosna je zatvorena dobrim dijelom upravo zbog takve vrste pritisaka. S druge strane, materijalna situacija u štampi je loša i zbog visoke stope PDV-a, koji bi trebalo da bude, kao i u mnogim drugim zemljama – niži od regularnog PDV-a, kada je štampa u pitanju“, naglasila je Zurovac.
Navela je da su visoke i takse za uvoz papira, boje, kao i repromaterijala za štampanje.
Za loše stanje u štampanim medijima, pojašnjava ona, mnogi na prvo mjesto kao krivca stavljaju onlajn medije, ali, prema njenim procjenama, onlajn mediji ipak nisu glavni krivac nezavidnog položaja štampanih.
„Taj procvat onlajn medija, koliko god oni bili neprofesionalni i nepouzdani u odnosu na štampu, jeste uticao da mnogi ljudi više ne kupuju novinska izdanja, nego čitaju besplatne vijesti s interneta bez obzira kakvog su one sadržaja i kvaliteta, ali ipak to nije glavni razlog loše situacije u štampi“, ističe Ljiljana Zurovac.
Ona naglašava da će štampa ipak još dugo držati primat.
Navela je da su se, iako su u svijetu postojale spekulacije o zatvaranju velikih štampanih medija, oni ipak pomalo vratili.
„Štampa će preživjeti, samo je pitanje u kojoj formi i u kojem obimu“, smatra ona.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, rekao je da od svih medija štampa trpi najveće udarce, a najviše ekonomske.
„Neki od razloga su globalnog karaktera i ogledaju se u tome da se sve veći broj ljudi okreće internetu i televiziji“, ističe Vukelić i dodaje da mnogi ljudi smatraju da bi informacije trebalo da budu besplatne.
Naglasio je da se štampa još drži što se tiče interesovanja, ali da opada kupovna moć stanovništva, a samim tim i tiraž u novinama.
„Ono što sigurno utiče na pad prodaje dnevne štampe je dostupnost dnevnih listova na mjestima gdje se ljudi najviše okupljaju, a to su frizerski saloni, restorani i kafići, gdje ljudi za cijenu jednih dnevnih novina mogu da popiju kafu i pročitaju troje dnevnih novina. To sigurno za 10 do 20 odsto smanjuje prodaju novina“, naglašava Vukelić za „Nezavisne“.
I on je rekao da štampa nije oslobođena PDV-a, niti je njegova stopa smanjena, za razliku od drugih zemalja.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca