PRIVREDA
Semberski ratari: Zbog otkupnih cijena pšenice smo bačeni na koljena
BIJELJINA – Poskupljenje brašna, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj naišlo je na osporavanje proizvođača pšenice, koji su stava da do ovog udara po džepu građana nije trebalo doći.
S mjesecom septembrom došlo je i do povećanja cijene hljeba za 20 odsto u Republici Srpskoj, a još uvijek nije poznato da li će se isto preliti i na Federaciju Bosne i Hercegovine.
Poskupljenje pšenice u regiji, koja je uglavnom završila na našem tržištu dovelo je do povećanja cijene brašna, a zatim i pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj.
Cijena kilograma brašna sada je skuplja za šest feninga, a do kraja ovog mjeseca očekuje se da bude veća za još četiri.
Iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice ističu da je do ovakvog stanja dovela izuzetno loša bosanskohercegovačka politika koja domaću pšenicu nije zaštitila na pravi način.
Sramotno niska cijena
Ratari tvrde da je svega pet odsto semberske pšenice završilo u ambarima mlinara po sramotno niskoj otkupnoj cijeni, dok je primat pripao uvezenoj robi.
“Nije realno poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda do kraja ove godine. Svi mlinari i pekari pšenicu su otkupljivali onako kako su htjeli. Otkupna cijena po kilogramu za domaće proizvođače iznosila je od 0,22 do 0,25 feninga u zavisnosti od kvaliteta pšenice. Voda i svi ostali aditivi nisu poskupjeli, tako da bi cijena hljeba trebala iznositi najviše jednu konvertibilnu marku”, rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
On je naveo i da kvalitet domaće pšenice ove godine nije bio dobar te je pšenica nakon prerade odvajana na dva dijela – za ljudsku upotrebu i stočnu hranu.
Kako je istakao, trenutnoj situaciji na ruku su išle prošlogodišnje zalihe koje mogu namiriti potrebe do kraja 2018., što je opet jedan od razloga zbog čega ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.
“Trenutno u regionu najniža cijena pšenice je u Bosni i Hercegovini. Inače, u našu zemlju najviše je uvezeno pšenice iz Mađarske, a potom Srbije koja je po kvalitetu slična našoj, ali je otkupna cijena iznosila 0,40 feninga po kilogramu. Spregom politika na entitetskim nivoima došli smo do ovakvog stanja, jer je u našu zemlju trebalo zabraniti uvoz pšenice, dok ne budu iskorištene sve naše zalihe koje imamo”, navodi Bakajlić te naglašava da su se proizvođači pšenice susreli i s problemom kašnjenja isplate novca od mlinara za prodatu pšenicu.
Iduće godine manja proizvodnja
Zbog cjelokupnog stanja u ovoj oblasti, naš sagovornik ističe da će ratari svoje zasade pšenice iduće godine upoloviti.
“Sijao sam od 20 do 25 hektara pšenice, a iduće sezone ću to prepoloviti. Na ovaj korak sam prinuđen, jer skupa s ostalim poljoprivrednicima idem u gubitke. Nekolicini mlinova i pekara nećemo biti jeftina radna snaga”, naglasio je Bakajlić.
Radiša Rikanović iz mjesta Brodac kod Bijeljine kaže da će uzgajivači pšenice ovu godinu itekako pamtiti, potcrtavši da su zbog otkupne cijene pšenice poljoprivrednici bačeni na koljena.
“Naša pšenica je ranije prodavana od 0,48 do 0,52 feninga po kilogramu, a sada je katastrofalno stanje. Ove godine sam imao 420 duluma pšenice, a iduće godine stanje će biti znatno drugačije. Planiram zasijati svega 40 odsto površine. Svi smo u strahu od onoga što nas čeka u budućnosti”, rekao nam je Rikanović, koji takođe ne opravdava povećanje cijena brašna i pekarskih proizvoda.
Kako smo ranije pisali, na području Federacije Bosne i Hercegovine još nije došlo do promjena u cijeni brašna.
Do kada će tako biti, ne zna se, s obzirom na to da većina pekara nabavlja brašno upravo iz Republike Srpske ili izvan BiH, gdje su cijene već promijenjene.
Izvor: Klix.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca