PRIVREDA
Gudeljević: Nedostatak poslovne zone je hendikep gospodarstva Brčko distrikta
Vlada Brčko distrikta BiH primila je k znanju Informaciju o stanju gospodarstva na području Brčko distrikta BiH s osvrtom na učinke poticaja koji se isplaćuju gospodarskim subjektima te uputila Informaciju u skupštinsku proceduru.
Predstojnik Odjela za gospodarski razvoj, šport i kulturu Pero Gudeljević podsjetio je na jučerašnju konferenciju Svjetske banke u Sarajevu gdje su izloženi temeljni makroekonomski pokazatelji država zapadnog Balkana.
„Ono što sam jutros na sjednici istaknuo je da se Brčko, prema Informaciji s jučerašnje konferencije, ni po čemu značajno ne razlikuje od okruženja. Oblast u kojoj imamo iskorak je da od 2008. godine, kada je bila ekonomska kriza, nijedna od država nije vratila razinu broja zaposlenika. Brčko ima 1.300 radnika više nego 2008. godine i tu smo bolji od ostalih. To je rezultat različitih mjera koje je Vlada u međuvremenu poduzimala“, kazao je Gudeljević.
Slaba točka gospodarstva u Brčkom, po njegovim riječima, je najniži prosjek netoplaće u odnosu na entitete, gdje se analizom došlo do podataka da realni sektor još ima vrlo niske plaće.
Poručio je kako Vlada u tom segmentu poduzima određene mjere i već pokreće pripremu zakona kojim će se smanjiti neoporezivi dio tako da bi se, kako je istaknuo, plaća nešto povećala, ali i istaknuo da također i realni sektor, ako želi zadržati radnike, mora povećati prosječnu plaću.
Kada su u pitanju ciljevi koji su postavljeni u Informaciji koja se našla pred članovima Vlade, konstatirano je da Brčko nema uspostavljene mehanizme kojima bi moglo upravljati procesima na način dovođenja poduzeća koja će organizirati posao na području Distrikta i zaposliti domaće stanovništvo.
„Treba imati na umu da u moderno vrijeme nema više zanimanja ili takvih poduzeća koja masovno zapošljavaju ljude, ali da se još mogu naći određena zanimanja koja to mogu pružiti. Hendikep Brčko distrikta BiH je u tome što nemamo poslovnu zonu kako bismo mogli ponuditi bolje uvjete od ostatka BiH i jedan od prioriteta koji je postavljen kao zadatak u ovoj Informaciji je donošenje zakona o poslovnim zonama i uspostava poslovnih zona kako bi se ta priča pokrenula s mrtve točke“, ocijenio je Gudeljević i istaknuo da je zakon već pripremljen i da će se uskoro naći na sjednici Vlade.
Dodao je da je u posljednjih desetak godina više od 76 milijuna konvertibilnih maraka izravno uplaćeno na račune poduzeća u Brčkom putem poticaja, ali da to za rezultat nema povećanje broja radnih mjesta.
Mišljenja je kako mjere Vlade, poput programa samozapošljavanja, posebnog programa zapošljavanja posredstvom Zavoda za zapošljavanje i nova mjera u Zakonu o poticajima koja je krenula prošle godine, doprinose povećanju broja zaposlenika.
„Nema prirodnog prirasta broja zaposlenika jer se poduzeća, bez obzira na to što ostvaruju puno veće prihode, ne odlučuju ili nemaju potrebu zapošljavati nove ljude“, istaknuo je Gudeljević.
Po njegovim riječima, za poboljšanje stanja u gospodarstvu u sam vrh prioriteta stavljena izrada zakona o poslovnim zonama, zatim korištenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu kako bi se privatni kapital i ideje mogle jednostavno iskoristiti za zadovoljenje različitih društvenih potreba u Brčkom, poput recimo izgradnje autobusnog kolodvora.
„U okviru prioriteta je i izmjena Zakona o javnoj imovini gdje prostor kao najvažniji resurs Distrikta treba osloboditi i naći zakonska rješenja da bi ti prostori mogli biti stavljeni u funkciju. Jedan od prioriteta je i donošenje sveobuhvatne strategije razvoja Brčko distrikta BiH, ali ne na način kao do sada, nego da ona bude praćena kroz proračunsko planiranje“, zaključio je Gudeljević.
Vlada je na sjednicu usvojila i Prijedlog odluke o utvrđivanju nadležnosti povjerenstava, općim i posebnim kriterijima za utvrđivanje korisnika stambenog zbrinjavanja u okviru projekta „Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja – CEB II“.
Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za angažiranje jednog izvršitelja za obavljanje posebnih poslova u Odjelu za europske integracije i međunarodnu suradnju, Prijedlog zaključka u vezi s Nacrtom sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske o suradnji u oblasti kulture, obrazovanja, znanosti i mladih kao i Zaključak u vezi s Nacrtom memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine, priopćila je Vlada Brčko distrikta BiH.
Izvor: Fena
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca