TRŽIŠTA
Oštra reakcija svjetskih tržišta na eskalaciju trgovinskog rata
Azijske berze, uzdrmane eskalacijom trgovinskog rata između SAD-a i Kine, jutros su oštro pale, odražavajući strah investitora od mogućeg ozbiljnog globalnog ekonomskog usporavanja.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, oko 7:30 sati jutros bio je na gubitku 2 odsto. I ostali ključni indeksi sili su u ′debelom′ minusu – japanski Nikkei za 2,4 odsto, hongkonški HSI za gotovo 3 odsto, šangajski indeks za 1,17 odsto, australijski 1,6, a južnokorejski 1,5 odsto.
Rasprodaja dionica na azijskim berzama odražava zabrinutost investitora da će podizanja carina u SAD-u i Kini uticati na ozbiljno globalno ekonomsko usporavanje.
U minusu su jutros ponovno i američki indeksi, pri čemu Dow za gotovo 200 bodova, najavljujući još jedan dan oštrih gubitaka na Vol Stritu, nakon što je u petak Dow potonuo za više od 600 bodova.
“Prisutan je neugodan osjećaj da ti vrlo krhki pregovori (sa Kinom) ostaju bez kontrole. Eskalacija sukoba sugeriše da će se nastaviti pritisak na globalnu trgovinu, industrijsku proizvodnju i investicije, bez naznaka rješenja”, pišu analitičari ANZ-a.
Kina je, naime, u petak najavila da će u znak odmazde na ranije najavljene dodatne američke carine na svoj izvoz u SAD, uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, prvi put i na sirovu naftu. Peking će od početka septembra odnosno sredine decembra uvesti carine u rasponu od pet do 10 odsto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male avione.
Odmazda je to Pekinga na poteze Trampa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijardi dolara kineskog uvoza, početkom septembra i sredinom decembra, uključujući mobilne telefone, laptopove, odjeću i igračke.
Na valutnim tržištima kurs dolara se blago oporavio u odnosu na petak. Tako da je dolarov indeks, koji mjeri kretanje američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao sa u petak zabilježenih 97,62 na 97,67 bodova.
Spot cijena unce zlata porasla je 0,9 odsto, na 1.539 dolara, što je njen najviši nivo od 2013.
Naftna tržišta, pak, pala su zbog straha od trgovinskog rata, u suprotnom smeru. Cijena barela na američkom tržištu spustila se 79 centi, na 53,38 dolara, a u Londonu za 68 centi, na 58,66 dolara.
TRŽIŠTA
Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU
Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)
ANALIZE
Suzbijanje cijena glavni zadatak
Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca