I dok je većina nas svjesna klasičnih navika koje štete našem mentalnom zdravlju, studije pokazuju kako mnoštvo navika i obrazaca razmišljanja u tome igra ulogu.

Svako od nas želi živjeti na način koji vodi do blagostanja, zar ne? Međutim, uprkos našim najboljim namjerama, mnogi od nas vjerojatno prakticiraju navike koje u stvari mogu naškoditi našem mentalnom zdravlju. Kad se takve navike jednom uspostave, lako ih je samo nastaviti upražnjavati zato što su dio poznate rutine ili zato što možda nismo svjesni koliko mogu biti štetne za naše raspoloženje, razinu energije i živčani sistem.

I dok je većina nas svjesna klasičnih navika koje štete našem mentalnom zdravlju, kao što je premalo sna ili konzumiranje prekomjerne količine alkohola, studije sve više pokazuju kako mnogo drugih navika i obrazaca razmišljanja može tome pridonijeti. Ovo su šest najčešćih navika koje u tome igraju veliku ulogu i savjete kako ih se riješiti.

1. Pretpostavka da su stvari van vaše kontrole

Misaoni uzorak koji je često povezan s depresijom, razdražljivošću i tjeskobom gleda na mnoge aspekte našeg života kao nešto van vaše kontrole i utjecaja. U psihološkom smislu ovo se naziva vanjski fokus kontrole, što znači da osoba svoje uspjehe i neuspjehe pripisuje vanjskim silama, sreći ili djelovanju drugih ljudi umjesto vlastitim postupcima.

Kao rezultat toga, može se javiti osjećaj bespomoćnosti popraćen pitanjem zašto biste uopšte trebali pokušati uticati na situaciju. Na primjer, osoba koja sumnja u uspjeh svoje veze može pretpostaviti da je ona predodređena na neuspjeh, umjesto da promotri kako bi mogla uticati na ishod.

Reklama

Pokušajte ovo: Ako se čini kao da je situacija potpuno izvan vaše kontrole i počnete se osjećati bespomoćno, poduzmite korak unazad i pokušajte dokučiti na koje biste aspekte situacije mogli sami uticati. Čak i ako je to nešto vrlo malo, može razbiti ovaj obrazac razmišljanja i pomoći da se osjećate bolje. Moguće je da zapravo imate više uticaja na situaciju nego što mislite.

2. Crno-bijelo razmišljanje

Poznato i kao ili / ili razmišljanje, ovo stajalište ima tendenciju posmatranja situacije samo kao dobre ili loše, pozitivne ili negativne, uspješne ili neuspješne. U ovom binarnom obliku razmišljanja, postoje samo dvije mogućnosti. Ali budimo iskreni, život je rijetko crno-bijeli – naučite posmatrati nijanse.

Pokušajte ovo: Morate shvatiti da neuspjeh u nečemu ne znači da ste vi neuspješni. Važno je shvatiti da je život (kao i ljudi i situacije kojima smo izloženi) vrlo složen, a takva složenost jednostavno se ne može objasniti binarnim načinom razmišljanja. Osvijestite da, čak i ako se borite s nečim, to vas ne definiše kao osobu – u stvari, ima toliko drugih prekrasnih i pozitivnih aspekata vašeg jastva koje trebate razmotriti. Dakle, uzmite si vremena i napravite popis pozitivnih osobina koji će vam pomoći „napumpati“ ego i podići samopouzdanje kad se osjećate neuspješnima.

Mentalno se blagostanje uglavnom javlja kao rezultat zdravih i uravnoteženih misli, ali i kvalitetnog načina života i prehrambenih izbora koji su neophodni u njegovanju uma i tijela. To se može postići pažljivim ispitivanjem vaših navika, prepoznavanjem onih koje možda nisu u skladu s vašim ciljevima, a zatim njihovom zamjenom novim te zdravijim rutinom i načinima ponašanja. Iako promjene u vašoj rutini mogu zahtijevati malo prilagodbe na početku, ključ za formiranje novih navika je njihovo pridržavanje – na kraju će postati automatske i bit ćete na pravom putu.

3. Previše sjedenja

Reklama

Uz povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema, sjedilački stil života povezan je s depresijom i anksioznošću. S druge strane, pokazalo se da aktivan način života pozitivno djeluje na poboljšanje raspoloženja i smanjenje anksioznosti. To može biti posljedica nekoliko različitih faktora, uključujući oslobađanje endorfina, jačanje samopouzdanja te povećanje temperature tijela.

Pokušajte ovo: Cilj je povećati nivo aktivnosti tijekom dana, a ne samo 45 minuta tijekom vježbanja u teretani. Ako imate sjedeći posao, pokušajte provesti svoje pauze hodajući, zatražite stojeći stol ili se pobrinite da ustajete svakih sat vremena kako biste se razgibali. Za neke dodatne aktivnosti, priključite se nekoj sportskoj grupi ili počnite trenirati u slobodno vrijeme. Ne znate kako početi? Zamolite prijatelja da vam se pridruži kao podrška i dodatna motivacija.

4. Previše kofeina

Volite jutarnju šoljicu i pokoju kratku kafu tokom pauze na poslu? Za mnoge od nas, gotovo je nezamislivo odreći se dodatne šalice kave tijekom dana. Ako ovo zvuči kao vi, možda biste trebali razmisliti o ovoj navici. Istraživanja su pokazala kako postoji veza između prekomjernog unosa kofeina i depresije, razdražljivosti i anksioznosti – posebno za one koji su osjetljiviji na učinke kofeina. Nadalje, kofein služi kao stimulans koji može prouzročiti poteškoće sa spavanjem, što vas može noću držati budnima i pogoršati vaše raspoloženje.

Pokušajte ovo: Provedite eksperiment i pokušajte smanjiti unos kofeina, naročito kasnije tokom dana, i pratite kako se osjećate. Ako ste veliki ljubitelj kafe, pokušajte se držati manje od tri šoljice od 2 dcl dnevno. To će vam pomoći izbjeći mnoge negativne nuspojave kofeina, a istodobno povećati vašu budnost i pažnju. Takođe možete odraditi laboratorijski test kako biste utvrdili metabolizirate li kofein brzo ili sporo, što će pak pridonijeti boljem razumijevanju kako kofein utječe na vas i vaše mentalno zdravlje.

5. Previše zaslona

Reklama

Iako mnogi ljudi smatraju „skrolanje“ Instagramom ili gledanje videozapisa na YouTubeu vrlo opuštajućim, prekomjerno gledanje u ekrane različite vrste povezano je s razdražljivošću i depresijom. Zbog tipa svjetlosti koju emitira zaslon, ova navika može aktivirati mozak i rezultirati nesanicom te istodobno uzrokovati iscrpljenost i uznemirenost. Zbog svega navedenog, sve manje vremena provodimo licem u lice s ljudima koji su nam važni, što pridonosi osjećaju izolacije jer „nemamo vremena“ za njegovanje tih odnosa.

Pokušajte ovo: Priuštite sebi „digitalni detoks“ i potpuno izbjegavajte elektroniku ili si samo dopustite određenu količinu vremena za pregledavanje digitalnog sadržaja. Ovo je naročito važno za veče i vrijeme pred spavanje. Preusmjerite to vrijeme na provođenje kvalitetnih trenutaka s najbližim prijateljima, i to licem u lice. Planirajte provesti više vremena u prirodi, što pouzdano štiti od depresije i tjeskobe.

6. Previše jednostavnih ugljenohidrata

Ugljenohidrati su važni za energiju i zdravu razinu serotonina, poznatog kao “srećne” hemikalije u mozgu. Ali nisu svi ugljenohidrati isti – postoji razlika između složenih ugljenohidrata, kao što su povrće i cjele žitarice, i jednostavnih ugljenohidrata poput bombona i druge slatke, prerađene hrane. Jednostavni ugljenohidrati su brzi izvor energije koje naše tijelo lako i brzo razgrađuje.

Kao rezultat, konzumiranje jednostavnih ugljenohidrat dovodi do naglog skoka nivoa šećera u krvi, što može dovesti do promjena raspoloženja. Da ne spominjemo kasniji značajan pad šećera u krvi koji pak može dovesti do oslobađanja kateholamina i drugih hormona stresa, što također može uzrokovati uzbuđenje, razdražljivost i anksioznost.

Pokušajte ovo: Uključite u svoju prehranu složenije ugljikohidrate kako biste održali stalnu razinu šećera u krvi i izbjegli promjene raspoloženja. Pokušajte izbjegavati slatku ili prerađenu hranu, a umjesto toga nahranite organizam.

Reklama

naturala.hr