Connect with us

PRIVREDA

Srbija leži na zlatu, objavljeno gdje se čuva 32 tone plemenitog metala

Objavljeno

 


Srbija danas ima oko 32 tone zlata. U evrima – to je 1,66 milijardi. U polugama – 2.500 komada. Ako biste ih poređali u jedan neprekidni niz, ovaj zlatni voz bio bi dugačak oko 450 metara, odnosno mogli biste da napravite pravu zlatnu žicu koja bi se prostirala kroz više od pola glavne beogradske „štrafte“, Knez Mihailove ulice.

To je dužina oko četiri fudbalskih igrališta, možemo reći i dužina četiri beogradske Marakane, piše Blic.

NBS oko 96 odsto zlatnih rezervi čuva u obliku poluga, a jedna poluga je teška 12,5 kilograma. Krajem novembra prošle godine Srbija je imala 21 tonu zlata, ali je tada Narodna banka Srbije kupila još devet tona. Da NBS treba da radi na povećanju zlatnih rezervi više puta se moglo čuti iz samog vrha vlasti, pa je tako i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javno govorio da više zlatnih poluga znači i veću sigurnost zemlje, a gotovo iste poruke slali su i lideri mnogih zemlja u regionu.

Tako je Poljska u svoju zemlju povratila 100 tona, a na povećanju „kućnih rezervi zlata“ vrlo ozbiljno rade Mađarska, Rumunija, Slovačka i Turska. Inače, zlato kod pojedinih velikih sila čini čak 70 odsto njihovih ukupnih deviznih rezervi.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su na kraju septembra 13 milijardi evra. Od toga su oko 12,7 procenata deviznih rezervi činile rezerve u zlatu – 32,12 tona zlata ukupne vrijednosti 1,66 milijardi evra ili oko 1,95 milijardi dolara.

Zlato se gotovo u cjelosti (oko 96 odsto) čuva u obliku zlatnih poluga, dok se svega oko 4 procenta čuva u formi kovanog zlata. Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko dvije trećine, dok se otprilike jedna trećina nalazi na računima NBS u inostranstvu, kod najeminentnijih i sigurnih institucija. Time je postignuta diversifikacija mjesta držanja zlatnih rezervi, što dodatno jača njihovu sigurnost, navode iz NBS.

Reklama

Računica: Evo koliko poluga stane u tonu

Ako vam je, gledajući filmove, nekada izgledalo čudno što tako mala poluga može ozbiljno da namuči nekoga ko je prenosi, stvari će vam biti jasnije kada čujete koliko je teška.

Naime, prosječna težina jedne zlatne poluge iznosi 12,5 kilograma, tako da jednu tonu zlata čini oko 80 poluga. Kada je riječ o dimenzijama zlatnih poluga koje se čuvaju u trezoru Narodne banke Srbije, one iznose 17,78 X 9,21 X 4,45 cm. Finoća zlata od kojeg su izlivene iznosi 999/1000, odnosno njihov sadržaj predstavlja 99,9 odsto čistog zlata.

Ovaj plemeniti metal služi kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok.

Takođe, niska korelacija zlata sa tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, poput američkog dolara, čini zlato korisnim u svrhu dodatne diversifikacije portfelja.

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu