PRIVREDA
Više od 200 miliona KM potencijalnih sredstava za poljoprivredu
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da u ovoj godini više od 200 miliona KM potencijalnih sredstava može biti angažovano u poljoprivredi Srpske i da je cilj što više sredstava usmjeriti u kapitalne investicije.
Pašalić je istakao da agrarni budžet za ovu godinu iznosi 75 miliona KM i nepromijenjen je u odnosu na prošlu.
„To su sredstva na poziciji Agencije za agrarna plaćanja koja se plasiraju u poljoprivredu u vidu određenih grantova, podsticaja, sufinansiranja. Ali, to nisu jedina budžetska sredstva namijenjena poljoprivredi ili zaštiti poljoprivrednih dobara“, rekao je Pašalić u intervjuu Srni.
On je pojasnio da u okviru ovog ministarstva na drugim stavkama postoje, takođe, značajna milionska sredstva, te da su tu još i brojni međunarodni projekti.
„Kada govorimo samo o učešću budžeta, onda govorimo o iznosu od 100 do 150 miliona KM na godišnjem nivou. Ako tu uvrstimo još i kreditna sredstva, kao i sredstva Investiciono-razvojne banke, onda govorimo o preko 200 miliona KM potencijalnih sredstava koja bi mogli angažovati u ovoj godini“, precizirao je Pašalić.
On je rekao da uvijek postoji težnja da se poveća budžet, ali da se moraju uvažavati i određene okolnosti, zbog čega se mora pristupiti razumnom planiranju budžeta.
Pašalić je najavio da će u januaru, eventualno u februaru biti doneseni novi plan i pravilnik o tome kako će se sredstva trošiti.
Među ulaganjima Ministarstva u ovoj godini, on je naveo podršku proizvodnji mlijeka jer je vidljiv značaj rasta otkupa tog poljoprivrednog proizvoda, čija će otkupna vrijednost u 2021. biti oko 126 miliona litara.
Pašalić je ocijenio kao dobru poljoprivrednu proizvodnju u prošloj godini, koja je bila teška sa aspekta pandemije virusa korona.
„Imali smo uspješnu godinu i odavno nismo proizveli toliko velike količine poljoprivrednih biljnih i animalnih proizvoda, a dobra je i situacija sa ozimim usjevima“, rekao je Pašalić.
Pašalić je rekao da ranije najavljivano donošenje zakona o podsticajima i zakona o poljoprivredi nije realizovano zbog objektivnih razloga, budući da Narodna skupština Srpske u prošloj godini, zbog pandemije, nije imala dinamičan rad kao u prethodnim periodima.
„Strateško nam je i pitanje razvoja ruralnih područja, na šta ćemo, uz donošenje ova dva zakonska akta, usmjeriti značajnu energiju u narednom periodu“, istakao je Pašalić.
On je naveo da su ranije donesene korekcije na zakon o šumama pokazale pozitivne efekte, uz najavu da će se raditi i na korekciji zakona iz oblasti vodoprivrede, prije svega Zakona o vodama.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić najavio je velike investicione cikluse kada je riječ o vodoprivrednim objektima, navodeći da na proljeće na području Bijeljine kreće izgradnja prve dionice Drinskog nasipa, koji je veoma značajan za to područje, na dijelu od preko dva kilometra.
Prema njegovim riječima, dolaze nova sredstva od 19 miliona evra koja će biti utrošena u rad na vodoprivrednim objektima ne samo na području Bijeljine, već i Modriče, Doboja i Zvornika.
„U oblasti šumarstva, naša težnja je da aktivnije pristupimo korištenju biomase u šumama, koja sada propada u našim šumama, a može obezbijediti dodatne prihode i neke akte u tom smislu već pripremamo“, rekao je Pašalić.
Pašalić je naglasio da u prvi plan treba staviti domaćeg proizvođača i domaću poljoprivrednu proizvodnju.
On smatra da se na svaki način mora pomoći poljoprivrednim proizvođačima jer nema smisla plaćati ono što je proizvedeno u inostranstvu, kada postoje uslovi da se to isto proizvodi u Srpskoj.
„Srpska nema nadležnost da se bavi spoljnotrgovinskim poslovanjem, ali to nam ne daje komociju da se time ne bavimo i da kažemo kako to nije naš posao. Aktivno učestvujemo u razgovorima sa nadležnim ministarstvom u Savjetu ministara i znam da kod njih postoji spremnost da se pomogne poljoprivredi, ali i da se moraju poštovati potpisani međunarodni ugovori“, rekao je Pašalić.
On je istakao da je značajnije tražiti kompromis unutar BiH u smislu bolje komunikacije domaćih poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, gdje ima mnogo nerazumijevanja i različitih mišljenja, ali da jedni bez drugih ne mogu.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca