Manje količine voća i povrća uvezene su u Bosnu i Hercegovinu lani u odnosu na godinu ranije, a glavni razlog krije se u uticaju pandemije na uvoz i izvoz te u padu potrošnje i kupovne moći.

Za razliku od 2019. godine, kada smo uvezli oko 103 miliona kilograma povrća vrijednosti 107 miliona maraka, tokom 2020. godine zabilježen je pad uvoza za oko 10 miliona kilograma, te je tako u BiH uvezeno oko 93 miliona kilograma raznog povrća. Vrijednost uvezenog povrća tokom prethodne godine iznosila je oko 102 miliona maraka.

Kada je riječ o voću, tokom 2019. godine u BiH su uvezena oko 202 miliona kilograma u vrijedosti većoj od 209 miliona KM, dok je tokom protekle godine uvezeno nešto više od 198 miliona kg, što je za oko 4,5 miliona kilograma voća manje nego 2019, dok je ukupna vrijedost uvezenog voća tokom 2020. godine porasla za oko osam miliona maraka i iznosila je oko 217 miliona.

Najviše povrća smo uvezli iz Srbije, Albanije, Nizozemske i Turske, a najmanje iz Kuvajta, Češke i Hongonga, dok je voće u domaće markete i trpeze najviše stizalo iz Turske, Slovenije, Hrvatske i Srbije, a najmanje iz Švajcarske, Bugarske i Kuvajta.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović ističe da je već dvije godine zabilježena loša proizvodnja, u čemu se krije i razlog velikog uvoza voća u BiH.

„Kada je u pitanju uvoz, ipak oni imaju neke dosta povoljnije cijene, ali imaju i dosta lošiji kvalitet nego što je naš. Mi prodajemo kvalitetniju jabuku na naše tržište, dok oni prodaju ono što nije za njihovo tržište i to ide na naše pod dobrom klasom. Naši trgovci i natkupci što kupuju gledaju svoje interese, a ne gledaju kvalitet. Voće koje dolazi iz uvoza je lošeg kvaliteta. Oni imaju jako visoke subvencije, njihovi proizvođači su tamo zadovoljni, zadovoljni su i naši trgovci, ali na kraju sav ceh plate naši potrošači“, ističe Dojčinović za „Nezavisne“.

Reklama

On navodi da je cijena ove godine veća, ali da to nije proizvođačka cijena i da je proizvođačka cijena ovog momenta manja nego u samoj berbi zbog manje kupovne moći, ali i zbog manjeg kretanja stanovništva i zbog manjeg roda.

„Mi smo prošle godine imali između 50 i 60 odsto manji rod nego što je inače u normalnim godinama. To su trgovci vješto iskoristili, kao i nedostatak stanovništva i pad kupovne moći, te su snizili cijenu proizvođaču, ali nisu spustili krajnju cijenu, već su nažalost digli i to sve plaća onaj koji završava ciklus“, govori Dojčinović.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističe da je na smanjenje uvoza povrća u BiH najviše uticala pandemija.

„Mi smo sigurno u 2020. godini zasijali i zasadili 20 do 30 odsto povrća više. Zasadili smo više jer kad se pojavila korona tada su zemlje u okruženju zatvorile izvoz povrća, pošto su htjele da imaju povrće za svoje potrebe, za svoje stanovništvo. Povoljna godina je uticala na to da i prinos bude maksimalan, a korona je uticala na smanjenje kupovne moći, odnosno ne rade restorani, nema okupljanja, nema svadbi, nema potrošnje, što je smanjilo potražnju za povrćem, tako da je iz tog razloga isto manje uvezeno“, kaže Mastalo za „Nezavisne“.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković ističe da je pandemija izazvala drstičan pad potrošnje kako kod nas, tako i u svijetu.

„Pad potrošnje nije pratio linearno i pad uvoza, nego je to, možda, za neki mali procenat, što znači da je sav teret pada cijena, teret nemogućnosti plasmana pao na primarnog proizvođača. I to je jedan od razloga zbog kojeg smo mi tražili uvođenje zaštitinih mjera, prije svega sada na meso goveda i svinja, a uporedo s tim i na povrće, voće i druge kulture, mlijeko i mliječne proizvode, s obzirom na to da je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja kod nas zbog nekonkurentnosti ugrožena zbog prekomjernog uvoza“, kaže Marinković za „Nezavisne“.

Reklama

Nezavisne novine