Connect with us

PRIVREDA

Tek 1.500 poljoprivrednika u RS uplaćuje doprinos za penziju

Objavljeno

 


U Republici Srpskoj broj poljoprivrednika koji sami sebi uplaćuju penzijsko i invalidsko osiguranje povećava se iz godine u godinu, tako da je krajem 2020. godine on iznosio 1.549, dok je broj dobrovoljnih osiguranika dostigao 1.040.

Prema podacima Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje RS, krajem 2019. godine broj poljoprivrednih osiguranika bio je 1.379, dok je broj dobrovoljnih osiguranika iznosio 1.041.

Kako kažu iz Fonda PIO RS, osnovica za obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za poljoprivrednike u 2021. godini predstavlja 30 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, koja je iznosila 1.485 KM, što za rezultat ima osnovicu od 445,50 KM.

„Ta osnovica pomnožena sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto daje iznos od 82,42 KM, koje poljoprivrednik uplaćuje na mjesečnom nivou“, saopštili su iz Fonda PIO RS.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da su izuzetno niska stopa uplate, a automatski i niska penziona osnova, kao i drugi izvori prihoda koje imaju poljoprivrednici, razlog malog broja poljoprivrednih osiguranika.

„Imamo veliki broj starijih ljudi, nosilaca poljoprivrednih gazdinstva, koji po nekom drugom osnovu ostvaruju pravo na penziju, tako da nemaju potrebu i za dodatnim osiguranjem“, kazao je Marinković

Reklama

Kako kaže, u RS ima oko 34.000 registrovanih gazdinstava, a svako od njih ima nosioce različitih kategorija.

„Svaki od tih nosilaca mora uplaćivati zdravstveno i penziono osiguranje i, u zavisnosti od toga po kojem osnovu su registrovani te da li su zaposleni ili ne, i uplaćuju osiguranje“, rekao je Marinković.

Kako navode iz Fonda, kada su u pitanju dobrovoljni osiguranici, najniža osnovica za uplatu doprinosa predstavlja 60 odsto prosječne bruto plate u prethodnoj godini i daje iznos od 891 KM.

„Ta osnovica pomnožena sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto, daje iznos od 164,84 KM, što predstavlja minimalnu mjesečnu obavezu dobrovoljnog osiguranika“, navode iz Fonda PIO RS.

Iz Fonda dodaju da dobrovoljni osiguranici mogu vršiti uplatu i na veći iznos, s tim da ne mogu uplatiti manji iznos od navedenog.

Osiguranikom se smatra lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da na dan prijave na osiguranje nije starije od 50 godina života, da je navršilo ili da do 65 godina života može navršiti najmanje 15 godina staža osiguranja, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osigurano po drugom osnovu.

Reklama

Tokom 2020. godine poljoprivredni osiguranici plaćali su iznos od 78,08 KM, dok su dobrovoljni osiguranici plaćali 156,18 KM za penzijsko i invalidsko osiguranje na mjesečnom nivou.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu