Connect with us

PRIVREDA

Cijene sjemenskog luka „peku“ novčanike

Objavljeno

 


Zbog nestašice sjemenskog luka u poljoprivrednim apotekama u RS cijena ovog povrća je porasla, tako da je za kilogram sjemenskog luka potrebno izdvojiti i do pet KM, a rast cijena bilježe i mnoga druga sjemena, potvrdili su poljoprivrednici i zaposleni u poljoprivrednim apotekama.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da poljoprivrednike više ne čude visoke cijene sjemenskog luka, kao i ostalih sjemena.

„Ove godine cijene sjemenskog luka su značajno porasle, ali i ostala sjemena bilježe rast cijena. Na više cijene na našem tržištu sigurno utiče i to da je u zemljama iz kojih uvozimo luk došlo do velike potražnje i samim tim stiglo je manje luka na naše tržište. Takođe, i našim uvoznicima su se otvorila nova tržišta gdje mogu da plasiraju proizvode“, kaže Marinković.

Dodao je da je tržište poljoprivrednih proizvoda potpuno poremećeno kako u svijetu, tako i kod nas, te, kako kaže, više ne postoji neko pravilo kako bi poljoprivrednici mogli iskoristiti iskustva od ranijih godina pa da znaju kako da ove godine planiraju proljećnu sjetvu.

„Nikako poljoprivrednici – proizvođači ne mogu na zelenu granu, i kada su u pitanju povrtarske kulture, ali isto je tako sa ratarskom proizvodnjom jer ako se uzme u obzir da smo prošle godine prodali kukuruz, soju, pšenicu po relativno dobroj cijeni, odmah ovog proljeća imamo značajan porast cijena repromaterijala“, ističe Marinković za „Nezavisne“.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da će se poljoprivrednici sigurno teže odlučivati da zasiju veće površine jer ove godine iz dana u dan cijene sjemena idu ka gore.

Reklama

„U poljoprivrednim apotekama još ima luka, ali je pitanje do kada, a i njegova cijena polako raste pa se kreće četiri-pet KM“, kazao je Mastalo.

Dodaje da povrtarima dugo nije bila lošija godina od ove, te, kako kaže, nadaju se da će barem 2021. dobar rod donekle nadomjestiti veća ulaganja.

U poljoprivrednim apotekama u RS ističu da je količina zasad uvezenog sjemena manja u odnosu na isti period prošle godine, ali i da su cijene više nego lani.

„Skupljim sjemenima, u prvom redu luka, zatečeni smo i mi apotekari, o mušterijama i proizvođačima da i ne govorimo. Razloga za to je više, teška godina u pogledu proizvodnje zadesila je cijeli svijet, tako da su na naše tržište došle manje količine sjemenskog luka i samim tim više su cijene“, kazali su iz jedne poljoprivredne apoteke u Banjaluci.

Iz poljoprivrednih apoteka u Prijedoru kažu da kod njih ima još sjemenskog luka, te da se cijena kreće od 4,50 do 4,80 KM.

„Trenutno imamo luka, ali je dosta skuplji nego ranijih godina u ovom periodu. Cijena mu se kreće od četiri do pet KM“, rekli su iz jedne poljoprivredne apoteke iz Prijedora i ističu da su one prošle godine iznosile oko 3,5 KM.

Reklama

Dodaju da su cijene više ove godine upravo zato što je u Nizozemskoj, glavnom uvozniku u RS, smanjena proizvodnja.

„Samim tim mi smo dobili manje količine i cijene su morale da bude više nego prošle godine“, kazali su iz ove poljoprivredne apoteke.

Mile A. iz Banjaluke kaže da je nabavio sjemenski luk, iako mu je cijena porasla.

„Žao mi je da mi njiva stoji prazna. Opet ću sijati ove godine iako više trošim za sjemena, ali nadam se da će rod biti dobar i, na kraju krajeva, imaću svoje proizvode sa svoje njive“, rekao je on.

Cijene povrća za sjeme

luk…………. 4,5 – 5 KM (kilogram)

krompir…… 0,90 – 1,30 KM (kilogram)

Reklama

mrkva……….. 0,40 – 0,50 KM (kesica)

grašak…………1, 30 – 1,70 KM (kesica)

kupus……….. 0,40 – 0,50 KM (kesica)

zelena salata…. 0,40 – 0,50 KM (kesica)

kupus…………… 0,50 KM (kesica)

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu