Connect with us

PRIVREDA

Srbija će dugove iz vremena Jugoslavije plaćati još 20 godina

Objavljeno

 


U utorak 15. juna je rok za plaćanje 22,14 miliona evra Svjetskoj banci, piše „Blic„. Riječ je o takozvanom Konsolidacionom zajmu B, a u okviru junske rate 4,2 miliona evra čini kamata, a 17,87 miliona evra je glavnica.

Posljednje rate kredita koje je „stara Jugoslavija“ uzimala sedamdesetih i osamdesetih godina dospijevaju 2031. i 2041. godine, a ukupan ceh veći je od 1,7 milijardi evra.

Inače, Srbija će tokom ove godine platiti ukupno 241,8 miliona evra za kredite uzete još u vrijeme bivše Jugoslavije. Dugove SFRJ vraćaćemo Pariskom klubu, Svjetskoj banci, ali i Kuvajtu.

I ove godine, ali i mnogo narednih na naplatu Srbiji praktično stižu zajmovi koje su od evropskih i svjetskih finansijskih institucija uzimali tadašnji premijeri Milka Planinc i Veselin Đuranović.

I to nije sve, jer će Srbija do kraja godine morati da otplati i kredite koje je 1989. od Kuvajta pored Milke Planinc uzimao i tadašnji premijer Branko Mikulić.

Olakšavajuća okolnost za ovu godinu je što je sredinom januara otplatila posljednju ratu kredita prema Kini, „tešku“ skoro 4 miliona evra. Tako više Srbija nema obaveze u okviru zajma koji je 1999. godine uzeo Mirko Marjanović, premijer Slobodana Miloševića.

Reklama

Krediti koji dospijevaju u 2021. (u milionima evra)

  • Pariski klub poverilaca 152,27
  • Svjetska banka, zajam A 22,69
  • Svjetska banka, zajam B 43,95
  • Kuvajt 9,49

Prethodnih godina u prosjeku Srbija je vraćala i do 340 miliona evra godišnje. Otplatili jeo sav dug prema Londonskom klubu, a godinu dana ranije i obaveze prema Evropskoj investicionoj banci, odnosno Evropskoj uniji.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi evra. Od Pariskog kluba smo dobili 3,8 milijardi dolara, od Londonskog 2,2 milijarde…

Krediti su tih godina prvenstveno išli na potrošnju, podizanje standarda, plata i penzija. Oko 1978. Srbija je bila minimalno zadužena, a do tada se u zemlju slivalo dosta novca od doznaka. Vremenom su, međutim, takvi prihodi bili sve manji, ali su potrošačke navike ostale iste. Tada se krenulo sa zaduživanjem, a kamate su išle i do 7 odsto godišnje.

Komšije otplatile kredite

S druge strane, Hrvatska i Slovenija otplatile su kredite koje su uzimale za vrijeme Tita. Posljednji dolar Hrvati su Pariskom i Londonskom klubu isplatili prije 12 godina.

Hrvatska je Pariskom klubu otplatila posljednju ratu od 192 miliona dolara 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 miliona godinu dana kasnije. Susjedi su u cjelosti otplatili i stari dug koji je Hrvatska imala prema Svjetskoj i Evropskoj investicionoj banci.

Još odgovorniji u otplati državnih zajmova bili su Slovenci. Posljednju ratu od ukupno 525 miliona dolara oni su isplatili 1995. godine.

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu