PRIVREDA
Maričić: Elektronsko sanduče za lakše izvršavanje poreskih obaveza
Poreska uprava Republike Srpske bi do kraja godine trebala pustiti u punu funkciju novu elektronsku uslugu poreskim obveznicima, a to je Elektronsko sanduče, koje će omogućiti udaljenu, dvosmjernu komunikaciju i razmjenu dokumenata između poreskih obveznika i ove uprave, bez potrebe dolaska na šaltere, rekao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave, naglasivši da će to ovu upravu pozicionirati u red najmodernijih poreskih administracija.
– S druge strane, ova institucija bilježi dobre rezultate kada je u pitanju naplata javnih prihoda koja je zadržala stabilnost uprkos brojnim izazovima, dok je zadržan i zadovoljavajući nivo poreske discipline u Srpskoj, čemu svjedoče i raspoloživi podaci o izvršenim kontrolama – kaže Maričić za Srpskainfo.
Kad je riječ o digitalizaciji, Maričić kaže da već nekoliko godina unazad Poreska uprava čini ogromne napore, kako ljudske tako i finansijske, da unaprijedi komunikaciju sa poreskim obveznicima uvođenjem novih elektronskih usluga, koje omogućavaju komunikaciju poreskih obveznika i Uprave bez direktnog kontakta, odnosno dolaska poreskih obveznika u prostorije Poreske uprave.
– Pored mogućnosti elektronskog podnošenja svih poreskih prijava, koje smo omogućili prošle godine, te android mobilne aplikacije „ePURS“, pomoću koje građani mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama, PU RS je omogućila poreskim obveznicima da zahtjeve za izdavanje uvjerenja, povrate poreza, preknjižavanje i druge vrste zahtjeva mogu podnijeti elektronskim putem. Takođe, u ovoj godini smo poreskim obveznicima poreza na nepokretnosti omogućili uslugu elektronskog preuzimanja računa za porez na nepokretnosti. Uz podršku Švedske poreske uprave, omogućili smo poreskim obveznicima da u prostorijama svih područnih centara Poreske uprave Srpske mogu sami pregledati svoje poreske evidencije, preuzeti i poslati potrebne dokumente ili izvršiti druge radnje korištenjem elektronskih usluga Uprave – ističe Maričić.
Takođe, kaže da je novina koja očekuje poreske obveznike do kraja ove godine, a što će svakao unaprijediti i olakšati komunikaciju sa u Upravi, jeste puštanje u funkciju Elektronskog sandučeta, koji će kako ističe, služiti kao alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju između poreskih obveznika i ove uprave.
– Elektronsko sanduče je tako koncipirano da se dokument može poslati prema obvezniku ili od obveznika prema Poreskoj upravi, odnosno poreskim obveznicima će u njihovo eSanduče stizati poreski dokumenti, koje će moći jednostavno preuzimati, pregledati ili slati u Poresku upravu, putem istog tog eSandučeta. Uvođenjem ovakve usluge poreskim obveznicima Uprava postaje prva administracija koja omogućava ovakav vid komunikacije s poreskim obveznicima, koji će ubuduće sve imati na jednom mjestu i izvršavati svoje obaveze sa nekoliko klikova. Praktično, postajemo pioniri elektronskog poslovanja u Srpskoj i šire, sa samo jednim ciljem – da što je moguće više olakšamo, pojednostavimo i pojeftinimo poreskim obveznicima izvršavanje njihovih poreskih obaveza. Tim ciljem ćemo se voditi i ubuduće – navodi Maričić.
Naplata javnih prihoda u Srpskoj u ovoj godini, kaže Maričić je zadržala stabilan trend, bez obzira na sveukupnu situaciju izazvanu pandemijom virusa korona, te uprkos tome što se Vlada Srpske odrekla dijela prihoda uvodeći olakšice za radnike i poslodavce.
– Naime, iako se povećanjem neoporezivog dijela plate, odnosno osnovnog ličnog odbitka i odbitka po osnovu izdržavanih članova porodice, te umanjenjem i ukidanjem naplate određenih taksi, Srpska odrekla dijela poreskih prihoda u korist privrede i radnika, naplata javnih prihoda u ovoj godini nastavlja stabilan trend. Pored toga, ne treba zaboraviti ni da je omogućeno i prolongiranje rokova plaćanja poreza na dobit do 30. juna ili do kraja godine, u ratama – istakao je Maričić.
Navodi da je u prva tri kvartala ove godine, Poreska uprava na račun javnih prihoda Srpske, prikupila ukupno 2,038 milijardi maraka, što je za čak 215,1 miliona KM ili 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.
– Naplata je u posmatranom periodu za osam procenata veća od planirane. Da se radi o kontinuiranom trendu rasta naplate javnih prihoda u RS ove godine pokazuje i podatak da je naplata u prvih devet mjeseci 2021. za čak 177,8 miliona KM ili 10 odsto veća nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom.
Naplata direktnih poreza je u periodu januar-septembar ove godine iznosila 371,3 miliona KM, što je za oko 30 miliona KM ili devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Naplata doprinosa iznosila je 1,316 milijardi KM i veća je za 116,7 miliona KM, ili 10 odsto, nego u istom periodu prošle godine, odnosno za oko 153 miliona KM ili 13 odsto više nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom. Kod ostalih javnih prihoda, naplata je u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 350,1 miliona KM, što je za 68,4 miliona KM ili 24 odsto više, navodi Maričić.
– Na pozitivne pokazatelje u naplati javnih prihoda uticalo je više faktora, među kojima su svakako mjere koje je donosila Vlada Srpske sa ciljem prevazilaženja posljedica pandemije. Pored toga, za stabilnu naplatu svakako treba zahvaliti i odgovornom odnosu većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama, te redovnim aktivnostima Uprave na kontroli i naplati javnih prihoda. Važan faktor stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga od strane Uprave, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda te ohrabrujući oporavak domaće privrede nakon krize izazvane pandemijom virusa korona. I ovom prilikom izražavamo zahvalnost svim poreskim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje poreske obaveze i pozivamo sve poreske obveznike da posluju u skladu s važećim propisima i da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, te da samim tim daju svoj doprinos jačanju Srpske i njene ekonomije – istakao je Maričić.
Istakao je da je Uprava u devet mjeseci ove godine izvršila 2.796 redovnih terenskih i kancelarijskih kontrola i rješenjima naložila plaćanje 28,4 miliona KM novoutvrđenih obaveza sa obračunatim kamatama, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdata su 293 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 1,028 miliona KM.
– Pored toga, inspektori PU su u periodu januar-septembar izvršili ukupno 2.339 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdali su 1.238 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 2,7 miliona KM. U posmatranom periodu, izvršeno je i 459 kontrola prijavljivanja radnika, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdata 133 prekršajna naloga na iznos kazne od 508.000 KM. Istovremeno, inspektori PU su u tom periodu za 31 poreskog obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti – navodi Maričić.
Takođe, kaže da poreska disciplina u Srpskoj, u ovom smislu, može se ocijeniti kao kako kaže zadovoljavajuća, ali tu moraju naglasiti da još ima neodgovornih pojedinaca koji ili ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge ili na neki drugi način pokušavaju izbjeći svoje obaveze, čime vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune.
– Naša obaveza i u narednom periodu će biti da suzbijamo tu nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje. Poreska uprava ovim putem još jednom poziva poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane poziva da slučajeve neizdavanja fiskalnih računa prijave putem e-mail adrese: kontaktŽporeskaupravars.org ili na brojeve telefona istaknute na internet stranici naše uprave. Još jednom naglašavam da cilj PU nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije – navodi Maričić.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca