Connect with us

PRIVREDA

Zamedilo jedino u Hercegovini

Objavljeno

 


Med

BANJALUKA, TREBINJE – Dok hercegovački pčelari ove godine zadovoljno trljaju ruke zbog izuzetno medonosne godine, gdje se bilježe rekordni prinosi meda, koji su najbolji u posljednih petnaestak godina, u drugim dijelovima RS se baš i nemaju čime pohvaliti.

Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje, kaže da početak godine nije obećavao ovako dobru godinu, ali da se to promijenilo.

„Kako je proljeće krenulo loše u Hercegovini ove godine, mislili smo da će biti loša kao prethodne dvije. Međutim, kasnije je zamedila livada, šuma, kadulja, te je godina dobra i možda najbolja u posljednjih 15 godina“, kaže Ninković i ističe da pčelari zadovoljni dočekuju jesen.

„Drugi dio godine bi trebalo da bude dobar. Većina ih je u ovom predjelu izvrcala između 15 i 30 kilograma meda po pčelinjem društvu, što se može još povećati poslije jesenje paše“, kaže Ninković i dodaje da on ima oko 90 društava u kojima je u prvoj polovini godine imao oko 15 kilograma po društvu, te se nada da će to u narednom periodu biti i do 30 kilograma. Naglasio je da se hercegovački med, koji je uglavnom livadski, uvijek uspijeva prodati, a da su cijene ostale na prošlogodišnjem nivou, te da će i dalje ostati iste, od 18 KM po kilogramu u maloprodaji.

Za razliku od hercegovačkih pčelara, ispod prosječna godina, ali ipak za nijansu bolja od prethodne dvije bila je za pčelare u Krajini, Podrinju i Semberiji, kaže Damir Barašin, sekretar Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Banjaluka“ iz Banjaluke.

On kaže da je godina dobro počela i da su prve paše obećavale, te da su se nadali rekordnoj godini, ali je kišovit period to pokvario.

Reklama

„Prva bagremova paša je bila izdašna i poslije bagrema su bili dobri prinosi, ali već od druge polovine jula su krenule kiše i to je sve presjeklo, tako da sada nema ništa. Sve paše koje su došle poslije bagrema, dakle kesten, livada, lipa su omanule, te kad se sve sabere i oduzme ovo je jedna ispod prosječna godina“, rekao je Barašin.

On je dodao da se profesionalno bavi pčelarstvom, te da je seleći pčelar koji ima 50 košnica, te je imao dosad 30 kilograma meda po košnici.

Dragomir Vujković, pčelar iz Kozarca, kod Prijedora, koji ukupno ima 100 košnica, kaže da je prosječno imao bagremovog meda od 15 do 20 kilograma po košnici.

„Prvi dio godine je bio medonosan, bagremov med je prošao dosta dobro, poslije toga više nije bilo vrcanja ili ga je bilo vrlo malo. Stanje od Kostajnice do Bijeljine u prvom dijelu godine je bilo dobro i prinosi su bili od 15 do 20 kilograma po košnici u zavisnosti od lokacije, ali je sve presjeklo promjenjivo vrijeme, što znači da je drugi dio godine loš“, kaže Vujković i dodaje da ovih dana ima dnevno po košnici 200 do 300 grama.

„Cijena je sada 15 KM po kilogramu i zadovoljan sam ovom cijenom, pokriću ukupne troškove i nešto malo i zaraditi. Med se može prodati i ima svoje kupce, ali nama su najveći problemi nesavjesni pčelari koji rade plagijate meda, te tako manipulišu u prodaji i inspekcija bi trebalo da vrši tu kontrolu na mjestima gdje se med prodaje“, rekao je Vujković.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu