Connect with us

PRIVREDA

Propao plan za probni popis poljoprivrede u septembru

Objavljeno

 


poljoprivredabih

Iako je planirano, od probnog popisa poljoprivrede u septembru neće biti ništa, a kako stvari sada stoje, neizvjesno je da li će se i poslije 60 godina od posljednjeg popisa održanog 1961. kompletna poljoprivreda popisati u 2021. godini, kako je planirano.

“Neki sastanci se održavaju, metodologija je manje-više dogovorena, ali sve stoji. Možemo reći da se ništa ne radi. Nema formiranog Savjeta ministara BiH, nema novca i tu je sva suština. Da nam popis treba, treba, i on je neophodan, ali o tome malo ko brine”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak statističkim agencijama u BiH.

U Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske rekli su nam da je sprovođenje istraživanja kvaliteta okvira za popis poljoprivrede (probni popis) bilo planirano u septembru i da ga je trebalo sprovesti metodom od vrata do vrata na reprezentativnom uzorku od jedan odsto ili 80 popisnih krugova u Srpskoj.

“Međutim, zbog izostanka očekivanih vanbudžetskih finansijskih sredstava sprovođenje je odloženo za proljeće naredne godine”, rekli su nam u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske.

Posljednji popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini sproveden je davne 1961. godine i od tada više niko nije popisao šta je to čim Bosna i Hercegovina raspolaže kada je u pitanju poljoprivreda.

U zemljama Evropske unije takav popis se sprovodi svakih deset godina, a preporuka je da se on uradi godinu dana prije popisa stanovništva.

Reklama

O popisu poljoprivrede u BiH priča se već godinama, ali do danas nije urađeno puno toga. Osnovni problem je nezainteresovanost vlasti da se taj posao uradi, ali i politika, s obzirom na to da Bošnjaci, a djelimično i Hrvati insistiraju da se prije popisa usvoji zakon o popisu poljoprivrede, što u Republici Srpskoj neće da čuju jer je poljoprivreda u isključivoj nadležnosti entiteta.

Takođe jedan od problema je i taj što popis poljoprivrede košta, zavisno od obima između 20 miliona i 30 miliona KM, kojih u ovom trenutku nema, a kako nezvanično saznajemo, niti će se planirati u budžetima za 2020. godinu.

“Nažalost, bez popisa poljoprivrede, kao i bez uspostavljanja i dva za nas bitna registra zemljišnih parcela i registra životinja, planiranje, kao i praćenje i kontrola u ovoj oblasti su otežani i bazirani na procjenama”, rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da oni i Vlada Republike Srpske planiranje trenutno sprovode na bazi stručnih procjena i naučnih analiza.

Naglašavaju da nema sumnje da je popis poljoprivrede jedini mjerodovan alat na osnovu kojeg se može steći realna i pouzdana slika stanja u oblasti poljoprivrede te da je izričit stav Vlade Republike Srpske da popis poljoprivrede treba sprovoditi po metodologiji EU koja ne podrazumijeva donošenje bilo kakvog posebnog zakona.

Šta podrazumijeva popis

Popis poljoprivrede, kako kažu u Republičkom zavodu za statistiku, predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih statističkih aktivnosti u evropskom statističkom sistemu.

Reklama

“Osnovni ciljevi su dobijanje sveobuhvatnog pregleda strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, izrada baze podataka, međunarodno uporedive, zasnovane na ključnim obilježjima u oblasti poljoprivrede”, kažu u Republičkom zavodu za statistiku.

Dodaju da se popisom poljoprivrede obezbjeđuju statistički podaci potrebni za razvoj održive poljoprivredne politike te statistički registar poljoprivrednih gazdinstava koji će obezbijediti okvir za istraživanja.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu