Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice skočile više od četiri odsto, što se povezuje sa napretkom u trgovinskim pregovorima između Vašingtona i Pekinga, padu zaliha u SAD i mogućem daljnjem ograničenju proizvodnje OPEC-a.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice skočila je 4,4 odsto, na 62,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,3 odsto, na 56,65 dolara.

Rast cijena nafte rezultat je, između ostalog, poruke iz kanceralije američkog trgovinskog predstavnika u petak da su SAD i Kina blizu završetku prve faze trgovinskog dogovora i da će se pregovori nastaviti, prenosi SEEbiz.

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je, pak, da Kina jako želi dogovor. Kazao je i da se nada da će taj dogovor on i kineski predsjednik Si Đinping potpisati idućeg mjeseca na sastanku u Čileu.

To je potaklo nadu ulagača da će se uskoro završiti carinski rat između dvije najveće svjetske privrede, koji traje već više od 15 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.

„Poruke o napretku u trgovinskim pregovorima potakle su rast cijena dionica na Wall Streetu, a koristi od toga imalo je i tržište nafte“, kaže Džon Kilduf, partner u kompaniji Again Capital.

Reklama

Podršku cijenama pružilo je i izvještaj američke vlade o neočekivanom padu zaliha u prošle sedmice. Ukupno su zalihe sirove nafte i derivata smanjene za 10 milijuna barela.

Dodatnu potporu cijenama pružile su i izjave dužnosnika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da je jedna od opcija za ublažavanje slabosti potražnje u 2020. godini još značajnije ograničenje ponude.

Prije nego što se eventualno obaveže dodatno ograničiti snabdijevanje, Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, planira ustrajati na disciplinovanem provođenju važećeg sporazuma, prema kojemu je OPEC, zajedno sa grupom nezavisnih proizvođača, ograničio proizvodnju za 1,2 miliona barela dnevno do marta 2020.

S druge strane, veći rast cijena onemogućila su strahovanja od daljnjeg usporavanja rasta globalne privrede.

„Zbog usporavanja globalne privrede, smanjiće se potražnja, pa će rast cijena biti ograničen“, kaže Džefri Hejli iz OANDA.

Ekonomisti koje je anketirao Reuters smatraju da su veće šanse za izrazitiji pad gospodarstva nego za njegov sinkronizirani oporavak, unatoč novom ciklusu ublažavanja monetarne politike u velikim gospodarstvima.

Reklama

No, ulagači se nadaju da bi se jaz između prevelike ponude i slabije potražnje mogao smanjiti jer i američki proizvođači ograničavaju proizvodnju, nakon duljeg razdoblja povećanja.

– Energetski kompleks također crpi podršku od usporavanja rasta proizvodnje nafte u SAD-u – kaže Jim Ritterbusch, predsjednik tvrtki Ritterbusch and Assiciates.

U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 17, na ukupno 696 postrojenja.

To je najmanji broj aktivnih postrojenja od travnja 2017. godine, što pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.