PRIVREDA
Park prirode „Orjen“: Bogatstvo endemičnih vrsta i šansa za razvoj turizma
Područje Orjena kod Trebinja, koje je Vlada Republike Srpske proglasila Parkom prirode, bogato je stanište endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, a, osim izuzetnog ekološkog značaja, predstavlja veliki turistički potencijal ovog grada i cijele Republike Srpske.
Odluka o proglašenju područja Orjena Parkom prirode je uslijedila na osnovu Studije zaštite za uspostavljanje Parka prirode „Orjen“, koju je uradio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa zajedno sa angažovanim ekspertima.
DEFINISANE TRI ZONE ZAŠTITE
Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa ovog zavoda Dragan Kovačević kaže za Srnu da su odlukom Vlade Republike Srpske definisani – granica zaštićenog područja, tri zone zaštite, upravljač i način upravljanja.
On ukazuje da su za svaku od zona zaštite – prvom, drugom ili trećem režimu, propisane mjere očuvanja prirodnih vrijednosti identifikovanih na tom prostoru.
– U režimu zaštite prvog stepena, koji je najstroži, imamo mali procenat površina – to je jugozapadna ili jugoistočna granica Parka prirode, i identifikovan je mali prašumski rezervat /područje Štirinog dola/ – kaže Kovačević.
On napominje da su u toj zoni zaštite dozvoljeni naučnoistraživački, edukativni projekti, kao i škole u prirodi.
Prema njegovim riječima, u režimu zaštite drugog stepena propisane su mjere zaštite, ali je ostavljeno da se sa tim područjem može upravljati.
– Vrlo često je potrebno da određenim mjerama vršimo restauraciju ili poboljšanje uslova kako bi se pojedine biljne ili životinjske vrste održale – objašnjava Kovačević.
On ističe da je režim zaštite trećeg stepena najslobodniji – taj prostor je predviđen za rekreaciju, turizam i određene vidove gradnje, odnosno infrastrukturne projekte koji su u funkciji zaštićenog područja, odnosno za gradnju planinarskih domova, te vikend-naselja koja mogu biti u svrhu turističke ponude.
Kovačević napominje da su prilikom određivanja zona zaštite uvažavali pravo vlasništva, vodeći računa da se ne ograničava pravo privatnih vlasnika.
Područje koje je zonirano u prvom i drugom stepenu zaštite je u državnom vlasništvu i njim upravlja Centar za gazdovanje kršom u Trebinju.
Kovačević ističe da su seoska područja Konjsko, Zupci, Grab, Lastva kartografski identifikovana i ucrtana u režim zaštite trećeg stepena, što znači da će stanovništvo koje tu živi moći da se bavi svim aktivnostima kojim se bavilo i prije proglašavanja Parka prirode „Orjen“.
– Želja nam je da Orjen kao Park prirode i buduća turistička destinacija bude šansa za razvoj ne samo parka, nego i domaćinstava i sela. Јedan od ciljeva razvoja Parka je unapređenje tradicionalne ponude, u interesu je da se to poveća – navodi Kovačević.
RAZNOVRNSA FLORA, KAO I FAUNA PTICA
U istraživanju područja Orjena za potrebe studije učestvovali su članovi trebinjskog Centra za održivi razvoj i ekologiju, iz kojeg navode da su specifičan geografski položaj i klima uslovili raznovrsnost flore i vegetacije i razvoj različitih ekosistema, od kojih su mnogi važna staništa za ptice ovog jedinstvenog područja.
U Centru ističu da je tokom terenskih istraživanja ptica na području Orjena
registrovano 70 vrsta ptica.
– Veliki broj rijetkih staništa uslovljava specifičan sastav faune ptica. Svakako su značajni nalazi dnevnih grabljivica i vrsta koje su rijetke na području cijele BiH, poput orla zmijara ili sve rjeđeg surog orla – naglašavaju iz Centra za održivi razvoj i ekologiju.
ORЈEN – MAMAC ZA BIOLOGE ЈOŠ OD AUSTROUGARSKE
Predsjednik Planinarskog društva „Vučji zub“ Igor Škero rekao je Srni da su članovi Društva učestvovali u izradi elaborata prilikom mapiranja staza na Orjenu, vidikovaca i izvorišta vode.
Škero napominje da se Orjen izučava u posljednjih 150 godina, te da je mamac za biologe još od vremena Austrougarske zbog velikog broja endemičnih biljnih vrsta koje se nalaze u njemu.
On ukazuje da je na ovom području 2004. godine pronađena rijetka biljka perunika, koja nosi ime po Orjenu – Iris orjeni /Iris orjenii/.
Škero kaže da će članovi Planinarskog društva „Vučji zub“ raditi na promociji Parka prirode, mapiranjem planinarskih staza i svim što može privući turiste.
– Svaki vid zaštite promoviše neko područje mnogo značajno za jednu državu, nadamo se da će ovo u budućnosti postati i nacionalni park – rekao je Škero.
PARK PRIRODE – KORISTAN ZA UČENIKE
Direktor Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Trebinju Aleksandar Vukanović kaže da će Park prirode „Orjen“ imati višestruku korist i za učenike, jer će, između ostalog, omogućiti da nastavnici razredne nastave mogu sa najmlađim učenicima obrađivati brojne nastavne teme u prirodi.
– Boravak u prirodi podstiče učenike na razvijanje ekološke svijesti o očuvanju i zaštiti prirode. Boraveći u prirodi, djeca zaista posmatraju i proučavaju svoje okruženje. Ovakav vid nastave povoljno utiče na razvoj samostalnog posmatranja i doprinosi aktivnosti djece na proučavanju prirodnog okruženja – ističe Vukanović.
Park prirode „Orjen“ prostire se na 16.715 hektara u jugoistočnom dijelu Trebinja, a njime upravlja Јavno preduzeće „Šume Republike Srpske“ posredstvom trebinjskog Centra za gazdovanje kršom.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca