PRIVREDA
Više od 200 miliona KM potencijalnih sredstava za poljoprivredu
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da u ovoj godini više od 200 miliona KM potencijalnih sredstava može biti angažovano u poljoprivredi Srpske i da je cilj što više sredstava usmjeriti u kapitalne investicije.
Pašalić je istakao da agrarni budžet za ovu godinu iznosi 75 miliona KM i nepromijenjen je u odnosu na prošlu.
„To su sredstva na poziciji Agencije za agrarna plaćanja koja se plasiraju u poljoprivredu u vidu određenih grantova, podsticaja, sufinansiranja. Ali, to nisu jedina budžetska sredstva namijenjena poljoprivredi ili zaštiti poljoprivrednih dobara“, rekao je Pašalić u intervjuu Srni.
On je pojasnio da u okviru ovog ministarstva na drugim stavkama postoje, takođe, značajna milionska sredstva, te da su tu još i brojni međunarodni projekti.
„Kada govorimo samo o učešću budžeta, onda govorimo o iznosu od 100 do 150 miliona KM na godišnjem nivou. Ako tu uvrstimo još i kreditna sredstva, kao i sredstva Investiciono-razvojne banke, onda govorimo o preko 200 miliona KM potencijalnih sredstava koja bi mogli angažovati u ovoj godini“, precizirao je Pašalić.
On je rekao da uvijek postoji težnja da se poveća budžet, ali da se moraju uvažavati i određene okolnosti, zbog čega se mora pristupiti razumnom planiranju budžeta.
Pašalić je najavio da će u januaru, eventualno u februaru biti doneseni novi plan i pravilnik o tome kako će se sredstva trošiti.
Među ulaganjima Ministarstva u ovoj godini, on je naveo podršku proizvodnji mlijeka jer je vidljiv značaj rasta otkupa tog poljoprivrednog proizvoda, čija će otkupna vrijednost u 2021. biti oko 126 miliona litara.
Pašalić je ocijenio kao dobru poljoprivrednu proizvodnju u prošloj godini, koja je bila teška sa aspekta pandemije virusa korona.
„Imali smo uspješnu godinu i odavno nismo proizveli toliko velike količine poljoprivrednih biljnih i animalnih proizvoda, a dobra je i situacija sa ozimim usjevima“, rekao je Pašalić.
Pašalić je rekao da ranije najavljivano donošenje zakona o podsticajima i zakona o poljoprivredi nije realizovano zbog objektivnih razloga, budući da Narodna skupština Srpske u prošloj godini, zbog pandemije, nije imala dinamičan rad kao u prethodnim periodima.
„Strateško nam je i pitanje razvoja ruralnih područja, na šta ćemo, uz donošenje ova dva zakonska akta, usmjeriti značajnu energiju u narednom periodu“, istakao je Pašalić.
On je naveo da su ranije donesene korekcije na zakon o šumama pokazale pozitivne efekte, uz najavu da će se raditi i na korekciji zakona iz oblasti vodoprivrede, prije svega Zakona o vodama.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić najavio je velike investicione cikluse kada je riječ o vodoprivrednim objektima, navodeći da na proljeće na području Bijeljine kreće izgradnja prve dionice Drinskog nasipa, koji je veoma značajan za to područje, na dijelu od preko dva kilometra.
Prema njegovim riječima, dolaze nova sredstva od 19 miliona evra koja će biti utrošena u rad na vodoprivrednim objektima ne samo na području Bijeljine, već i Modriče, Doboja i Zvornika.
„U oblasti šumarstva, naša težnja je da aktivnije pristupimo korištenju biomase u šumama, koja sada propada u našim šumama, a može obezbijediti dodatne prihode i neke akte u tom smislu već pripremamo“, rekao je Pašalić.
Pašalić je naglasio da u prvi plan treba staviti domaćeg proizvođača i domaću poljoprivrednu proizvodnju.
On smatra da se na svaki način mora pomoći poljoprivrednim proizvođačima jer nema smisla plaćati ono što je proizvedeno u inostranstvu, kada postoje uslovi da se to isto proizvodi u Srpskoj.
„Srpska nema nadležnost da se bavi spoljnotrgovinskim poslovanjem, ali to nam ne daje komociju da se time ne bavimo i da kažemo kako to nije naš posao. Aktivno učestvujemo u razgovorima sa nadležnim ministarstvom u Savjetu ministara i znam da kod njih postoji spremnost da se pomogne poljoprivredi, ali i da se moraju poštovati potpisani međunarodni ugovori“, rekao je Pašalić.
On je istakao da je značajnije tražiti kompromis unutar BiH u smislu bolje komunikacije domaćih poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, gdje ima mnogo nerazumijevanja i različitih mišljenja, ali da jedni bez drugih ne mogu.
Preuzeto: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca