PRIVREDA
Cijene sjemenskog luka „peku“ novčanike
Zbog nestašice sjemenskog luka u poljoprivrednim apotekama u RS cijena ovog povrća je porasla, tako da je za kilogram sjemenskog luka potrebno izdvojiti i do pet KM, a rast cijena bilježe i mnoga druga sjemena, potvrdili su poljoprivrednici i zaposleni u poljoprivrednim apotekama.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da poljoprivrednike više ne čude visoke cijene sjemenskog luka, kao i ostalih sjemena.
„Ove godine cijene sjemenskog luka su značajno porasle, ali i ostala sjemena bilježe rast cijena. Na više cijene na našem tržištu sigurno utiče i to da je u zemljama iz kojih uvozimo luk došlo do velike potražnje i samim tim stiglo je manje luka na naše tržište. Takođe, i našim uvoznicima su se otvorila nova tržišta gdje mogu da plasiraju proizvode“, kaže Marinković.
Dodao je da je tržište poljoprivrednih proizvoda potpuno poremećeno kako u svijetu, tako i kod nas, te, kako kaže, više ne postoji neko pravilo kako bi poljoprivrednici mogli iskoristiti iskustva od ranijih godina pa da znaju kako da ove godine planiraju proljećnu sjetvu.
„Nikako poljoprivrednici – proizvođači ne mogu na zelenu granu, i kada su u pitanju povrtarske kulture, ali isto je tako sa ratarskom proizvodnjom jer ako se uzme u obzir da smo prošle godine prodali kukuruz, soju, pšenicu po relativno dobroj cijeni, odmah ovog proljeća imamo značajan porast cijena repromaterijala“, ističe Marinković za „Nezavisne“.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da će se poljoprivrednici sigurno teže odlučivati da zasiju veće površine jer ove godine iz dana u dan cijene sjemena idu ka gore.
„U poljoprivrednim apotekama još ima luka, ali je pitanje do kada, a i njegova cijena polako raste pa se kreće četiri-pet KM“, kazao je Mastalo.
Dodaje da povrtarima dugo nije bila lošija godina od ove, te, kako kaže, nadaju se da će barem 2021. dobar rod donekle nadomjestiti veća ulaganja.
U poljoprivrednim apotekama u RS ističu da je količina zasad uvezenog sjemena manja u odnosu na isti period prošle godine, ali i da su cijene više nego lani.
„Skupljim sjemenima, u prvom redu luka, zatečeni smo i mi apotekari, o mušterijama i proizvođačima da i ne govorimo. Razloga za to je više, teška godina u pogledu proizvodnje zadesila je cijeli svijet, tako da su na naše tržište došle manje količine sjemenskog luka i samim tim više su cijene“, kazali su iz jedne poljoprivredne apoteke u Banjaluci.
Iz poljoprivrednih apoteka u Prijedoru kažu da kod njih ima još sjemenskog luka, te da se cijena kreće od 4,50 do 4,80 KM.
„Trenutno imamo luka, ali je dosta skuplji nego ranijih godina u ovom periodu. Cijena mu se kreće od četiri do pet KM“, rekli su iz jedne poljoprivredne apoteke iz Prijedora i ističu da su one prošle godine iznosile oko 3,5 KM.
Dodaju da su cijene više ove godine upravo zato što je u Nizozemskoj, glavnom uvozniku u RS, smanjena proizvodnja.
„Samim tim mi smo dobili manje količine i cijene su morale da bude više nego prošle godine“, kazali su iz ove poljoprivredne apoteke.
Mile A. iz Banjaluke kaže da je nabavio sjemenski luk, iako mu je cijena porasla.
„Žao mi je da mi njiva stoji prazna. Opet ću sijati ove godine iako više trošim za sjemena, ali nadam se da će rod biti dobar i, na kraju krajeva, imaću svoje proizvode sa svoje njive“, rekao je on.
Cijene povrća za sjeme
luk…………. 4,5 – 5 KM (kilogram)
krompir…… 0,90 – 1,30 KM (kilogram)
mrkva……….. 0,40 – 0,50 KM (kesica)
grašak…………1, 30 – 1,70 KM (kesica)
kupus……….. 0,40 – 0,50 KM (kesica)
zelena salata…. 0,40 – 0,50 KM (kesica)
kupus…………… 0,50 KM (kesica)
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca