PRIVREDA
Turizam u snažnom zaletu, ali upitno rušenje rekorda iz 2019.
Iako je broj dolazaka i noćenja turista u Srpskoj u prošlom mjesecu znatno premašio brojke iz juna 2020. godine, trendovi još nisu dostigli onaj nivo iz pretpandemijske 2019.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u junu ove godine ostvarena su 29.644 dolaska i 74.885 noćenja turista.
U istom mjesecu 2020, Srpsku je posjetio tek 11.581 turista, a ostvareno je 26.017 noćenja.
Pretpandemijske 2019. godine, kada ovaj sektor nije bio pod snažnim udarom restrikcija koje se odnose na putovanja i okupljanja, u junu u Srpskoj zabilježeno je čak 42.589 dolazaka te 89.448 noćenja.
Iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS) rekli su za „Nezavisne novine“ da su turistički radnici Republike Srpske u ovu godinu ušli sa puno entuzijazma i očekivanja da će ona ići u smjeru brojeva iz 2019. godine.
Kako dodaju, trenutne statističke brojke daju im nadu da će statistička krivulja ići u smjeru oporavka turističkog sektora, ali je još rano za prognoze.
„S obzirom na to da je 2019. godina bila rekordna po svim statističkim parametrima, nadamo se da će nam ljetna sezona donijeti željene rezultate. Naravno, kada uzmemo u obzir veliku nestabilnost u smislu epidemiološke situacije i mjera koje iz dana u dan donose sve zemlje u svijetu i poučeni iskustvom iz prošle godine da se preko noći sve može promijeniti, veoma je nezahvalno bilo šta prognozirati“, kažu iz TORS.
Dodaju da je svijetla strana pandemije definitivno porast kretanja domaćih turista.
„Naše stanovništvo je postalo svjesnije vrijednosti koje imaju domaće turističke destinacije, a to pokazuje i porast noćenja domaćih turista od četiri odsto za prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isti period 2019. godine“, ističu iz TORS.
Optimističnim podacima raspolažu i u Javnoj ustanovi Turistička organizacija Banjaluka (TOBL). Kako podsjećaju, u gradu na Vrbasu u 2019. godini zabilježena su 88.103 dolaska te 136.696 noćenja.
„Ukupan broj dolazaka u 2020. iznosio je 31.809, a u ovoj godini, za prvih šest mjeseci, ostvarena su 20.344 dolaska, pa očekujemo da će rezultati iz ove godine biti znatno premašeni u odnosu na 2020. godinu, ali još nismo sigurni da li ćemo dostići rezultate iz 2019“, rekli su iz TOBL.
Kako dodaju, kada je u pitanju pandemijska 2020, za cijelu tu godinu ostvarena su 48.924 noćenja, dok su u prvih šest mjeseci 2021. ostvarena 32.784.
„Očekujemo da ćemo ove godine, kada je u pitanju broj i noćenja i dolazaka, ostvariti za više od sto odsto bolji rezultat u odnosu na 2020. godinu, ali postoji bojazan da nećemo dostići rezultate iz 2019, koja je bila najbolja turistička godina u Banjaluci i regionu, pa i šire“, kažu iz TOBL za „Nezavisne novine“.
Jedna od uzdanica turizma u Srpskoj svakako je grad Trebinje, koje vrvi gostima, uglavnom iz BiH i Srbije. U gradu na Trebišnjici u maju ove godine evidentirano je više posjeta u odnosu na isti mjesec 2019. godine, u junu su zabilježene slične brojke kao u junu 2019, a i juli je poprilično popunjen.
„Optimistični smo, veliki broj turista je ovdje. Podsjetio bih da su nam 2019. godine došli turisti iz 94 zemlje svijeta, što ove godine nije slučaj, pa su nam gosti pretežno iz Republike Srpske, FBiH i Srbije. Ali, u konačnici, ako se ovako nastavi, smatram da ćemo do kraja ove godine zabilježiti možda čak i veći broj noćenja u odnosu na 2019. godinu“, kaže za „Nezavisne novine“ Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca