ANALIZE
Manjak investicija povećao štednju u BiH
Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra ove godine iznosili su 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo, saopštila je u petak Centralna banka BiH.
S druge strane, prema mišljenju ekonomskih analitičara, rast depozita je, između ostalog, rezultat straha stanovništva da u kriznim periodima troši novac, te posljedica činjenice da nema mnogo investicionih prilika na bh. tržištu, a istovremeno se postavlja pitanje da li će ovo dovesti do rasta inflacije jer u suprotnom će novac da izgubi realnu vrijednost već sljedeće godine.
Naime, povodom Svjetskog dana štednje, koji se obilježava svake godine 31. oktobra, Centralna banka BiH izdala je saopštenje u vezi s depozitom stanovništva, a obratio se i Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, koji je kazao da izazovna vremena zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima, te da baš zato svaka štednja može biti važna zbog vremena koja dolaze.
Dodao je da depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka – 53,4 odsto, pa predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.
„Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru iznose 5,46 milijardi KM ili 37,7% ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 318 miliona KM ili 5,8%, a dugoročni 5,14 milijardi KM ili 34,2%, dok transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 9,03 milijardi KM ili 62,3% ukupnih depozita stanovništva“, precizirao je Softić.
Prema podacima Centralne banke, stanovništvo u BiH kontinuirano povećava ukupne depozite, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za 1,15 milijardi KM ili 8,7 odsto. Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita zavisno od tipa depozita, te su tako transakcioni računi porasli za 19,8%, odnosno 854 miliona KM, a depoziti po viđenju bilježe porast od 9,3%, odnosno 327 miliona KM.
S druge strane, oročeni i štedni depoziti, koji odražavaju štednju, na godišnjem nivou bilježe blagi pad od 0,6%, odnosno 34 miliona KM.
Kako su naveli u Centralnoj banci BiH, stagnacija oročenih i štednih depozita stanovništva na godišnjem nivou evidentna je od aprila 2020. godine. Na stagnaciju oročenih i štednih depozita stanovništva uticale su nepovoljne ekonomske prilike tokom pandemije jer su mnogim građanima smanjena primanja i stoga nisu mogli štedjeti kao u ranijim periodima, a dio štednje iskoristili su za pokrivanje trenutnih potreba.
Kamatne stope na oročene depozite stanovništva bilježe kontinuiran pad tokom posljednjih godina. Kamate za oročene evro depozite stanovništva sa dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine su smanjene sa 3,279%, koliko je bila prosječna stopa za 2013. godinu, na 1,06% u prvih osam mjeseci ove godine. Istovremeno, kamatne stope za depozite sa dogovorenim dospijećem preko dvije godine iznosile su 1,159% u prvih osam mjeseci ove godine, dok su 2013. iznosile 3,95%.
Za isti period kamatne stope na oročene i štedne depozite stanovništva u KM sa dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine su se smanjile na 0,719%, a za oročenje veće od dvije godine na 0,957%.
Kako su naveli iz Centralne banke, regionalna istraživanja pokazuju da relativno mali broj građana u BiH štedi, odnosno oko 20 odsto izjasnilo se da ima ušteđevinu, a samo 15 odsto anketiranih građana je u 2019. potvrdilo da kontinuirano štedi.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao je da postoji više razloga zašto je došlo do rasta depozita stanovništva, a jedan od njih je i činjenica da bh. građani u vrijeme pandemije virusa korona nisu imali gdje da troše novac.
„Građani su imali ograničenje potrošnje čak i početkom ove godine, nisu imali priliku da putuju ili da troše kao što je to bilo ranijih godina. Drugi faktor je da usljed globalnog oporavka paketa fiskalne pomoći naša dijaspora ima na raspolaganju višak sredstava koje je vjerovatno prebacila domaćem stanovništvu i isto je lokalno stanovništvo iskoristilo u obliku štednje“, naveo je Čavalić, dodajući da se treći faktor odnosi na, prema njegovim riječima, najgoru mogućnost, a to je činjenica da u BiH nema puno prilika za domaće investiranje… „Posebno ako se razumiju kompleksni politički i pravni odnosi, što znači da štednja nije uspjela da se transformira u investiciju, a znamo da su štednja i investicija dvije strane iste kovanice, svaka štednja u potencijalu predstavlja investiciju“, kazao je Čavalić za „Nezavisne novine“.
Istakao je da podaci Centralne banke BiH o rastu depozita stanovništva ne treba da nas navode na pogrešan zaključak u smislu da uvodimo oporezivanje štednje, ali da je ove podatke potrebno posmatrati kao posljedicu činjenica da nema mnogo investicionih prilika na bh. tržištu.
Saša Stevanović, ekonomista, u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao je da građani usljed straha depozite drže na računima i ne troše ih, te se tako depozit koncentriše.
„Kada bismo imali obrt novca koji smo imali prije pet ili deset godina, imali bismo veću ekonomiju ako bi se ti depoziti koristili za potrošnju. Činjenica je da kada jedan pojedinac troši, u ekonomiji to predstavlja prihod drugog pojedinca i onda i taj pojedinac ima depozite, te ekonomija raste“, naveo je Stevanović, dodajući da je, ako se posmatra platni bilans BiH, vidljivo da BiH u saradnji sa svijetom svake godine gubi milijardu KM.
„A istovremeno nama se povećava novčana masa za oko milijardu KM, što znači da tih dvije milijarde KM nije objašnjeno u statističkim podacima. Naši građani kada odlaze u inostranstvo nose novac preko granice, ili kada odlaze u inostranstvo za rad na dva ili tri mjeseca, pa novac unose u zemlju, a to nije nigdje evidentirano“, rekao je Stevanović.
Istakao je da bi rast depozita mogao dovesti do toga da imamo više depozita od ekonomije, te da u trenucima kada novac ne cirkuliše pada mu vrijednost.
„Inflacija kada je veća depoziti se na neki način oporezuju, jer novac gubi realnu vrijednost. Ako ove godine imate 14 milijardi depozita, a inflacija je recimo tri odsto, onda će realna vrijednost novca iduće godine pasti za oko 500 miliona KM“, kazao je Stevanović, dodajući da je zato dobro da u ovakvim trenucima inflacija bude veća jer onda se ljudi stimulišu da urade nešto s tim novcem.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca