Crni petak u Srpskoj u sjenci inflacije

0

Blještavi natpisi “crni petak”, te “Popusti i sniženja do 50 ili 70 odsto” krase izloge u gradovima Srpske, ali i stranice internet prodaja.

Ove godine, prema riječima naših sagovornika, potrošači će se teško odlučiti da pored svih poskupljenja dodatno troše novac.

S tim u vezi, u petak, 25. novembra na “Black Friday” širom svijeta će građani imati priliku da po niskim cijenama kupuju odjeću, obuću i druge potrebštine, no kod nas, ističu sagovornici, ova sniženja su samo prividna.

Jovan Vasilić, Udruženje potrošača “Zvono” Bijeljina, kaže da je na osnovu prethodnih iskustava, bilo kupovina tih dana kada su sveprisutna sniženja, no ove godine, prema njegovim riječima, toga će biti manje.

“Oni koji se odlučuju na kupovinu, trebali su ranije da provjere koje su cijene istaknute, jer je kod nas prisutna situacija da se cijene podigne prije perioda sniženja, a onda se snize i dođu na to da je otprilike ista kao i redovna. S obzirom na finansijsku situaciju potrošača, nismo uvjereni da će biti masovnog kupovanja kao ranijih godina”, kazao je Vasilić za “Nezavisne”.

On navodi da cijene tekstilu i obuće nisu mnogo poskupjele, u odnosu na cijene hrane, te da s obzirom na sve to, smatra da neće biti neke posebne euforije kod nas.

“Već se veliki broj njih oglašava na društvenih mrežama ‘Zaboravite na Crni petak, kod nas je stalno sniženje”, i tome slično. No, uprkos tome, sada su ljudi zabrinuti šta ih čeka u narednom periodu, a da nije došlo do skoka cijena hrane, najverovatnije bi bilo više kupovanja”, zaključio je Vasilić.

Tako i Nedeljka Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženje gradana “Oaza” Trebinje, za “Nezavisne” ističe da građani Srpske i nemaju naviku da kupuju na ovaj dan, a pogotovo u periodu inflacije.

“Potrošači nemaju tu naviku da kupuju, a pogotovo sada, i to u vremenu kada se bore da uspiju kupiti osnovne životne potrebe, a kamoli šta drugo. Osim toga, oni nisu naučili na taj ‘Crni petak’, a cjelokupna ekonomska situacija utiče da se o tome ne razmišlja”, rekla je Ilijićeva.

Kako kaže, kod nas su sveprisutne prevara kod ovih sniženja.

“To govorim za nas i naše podneblje, a ne o drugim zemljama, u kojima natpisi prate sniženja. Recimo, ako je nešto 50 ili 70 odsto sniženo, znate sigurno da je toliko sniženo.

Njima se više isplati da toliko snize cijene, nego da ih skladište, jer sva roba ima rok trajanja”, kazala je Ilijićeva.

S druge strane, sociolog Ivan Šijaković smatra da će građani pohrliti u tržne centre, jer je reklama vrlo uticajan faktor na odluku ljudi da odu i potroše novac.

“Građane privlači informacija da će tamo biti veliki popusti i širok asortiman robe. Veliki trgovački centri i kompanije koje iza njih stoje stalno pronalaze način da privuku ljude i da podstaknu njihovu potrošačku psihologiju”, kaže Šijaković za “Nezavisne”.

Sve je to, kako kaže on, ipak, jedna velika varka koju stvaraju reklama, propaganda, konzumerizam savremenog čoveka, kultura i navika koji, svi skupa, stavljaju pred građane dilemu “Kupujem, trošim, znači da postojim, da sam živ”.

Nezavisne novine